Bordeaux [bɔʀdọ'], grad i upravno središte regije Akvitanije i departmana Gironde, jugozapadna Francuska; 236 725 st. (2009), s predgrađima 836 162 st. Važna luka na rijeci Garonnei, oko 97 km od njezina utoka u Atlantski ocean. Očuvani ostatci rimskog amfiteatra. U starom je dijelu grada niz kulturnopovijesnih građevina: katedrala Saint André (XI–XIV. st.) s raskošnim gotičkim portalom, jednim od najboljih ostvarenja francuske skulpture toga doba; crkve Sainte Eulalie (XIII. st.) i Saint Michel (XIV–XVI. st.). Iz srednjega vijeka očuvana su dvoja od mnogih gradskih vrata. Današnji je izgled Bordeauxa iz XVIII. st., kada se grad urbanizirao u klasicističkom stilu – širokim avenijama i pravilnim trgovima; otvorio se javni park, izgrađeno je niz bogato urešenih palača. Povijesno središte grada uvršteno je 2007. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Sveučilište (osnovano 1441; 1968. podijeljeno u tri sveučilišta, od 1995. četiri), sveučilišna knjižnica, muzeji, umjetničke galerije. Okolica je poznata po proizvodnji kvalitetnih vina. Trgovačko (međunarodni sajam), industrijsko i prometno središte. Aeronautička, kemijska, petrokemijska, farmaceutska, optička, automobilska, elektronička i prehrambena industrija, metalurgija, brodogradnja. Naftne luke s rafinerijama nafte (Ambès, Pauillac, Le‑Verdon‑sur‑Mer). Godišnji lučki promet 8,7 milijuna tona (2010). Uvozi se nafta; izvoze se žitarice, naftni derivati, vino i konzerve. Važna ribarska luka. Zračna luka Mérignac.
U rimsko doba Burdigala u Akvitaniji; glavno mjesto galskoga plemena Bituriges Vivisci. Tada se razvio gospodarski i kulturno. God. 418. zauzeli su ga Vizigoti, a od 419. više puta kraljevsko sjedište; od 507. pod franačkom vlašću; od 628. u sastavu merovinške Akvitanije, 729. opustošili su ga i zauzeli Arapi, a 857. Normani; od 911. glavni grad Gascogne, 1054. pripao Akvitaniji, 1152. Plantagenetima. Od 1154. do 1453. bio je gospodarsko i političko središte u vlasti Engleza. Za Revolucije 1789. sjedište žirondista. God. 1870., 1914. i 1940. privremeno sjedište francuske vlade zbog njemačkog nadiranja prema Parizu. Pod njemačkom okupacijom 1940–45.