struka(e):

Manifesta, bijenalna izložba suvremene umjetnosti. Potaknuta političkim, ekonomskim i društvenim promjenama nakon završetka hladnoga rata te europskim integracijama, izrasla je u putujuću platformu koja se fokusira na dijalog između umjetnosti i društva u Europi. Programi se razvijaju u razdoblju od dvije ili više godina u suradnji s umjetnicima i udrugama grada ili regije domaćina i uključuju istraživačke, obrazovne, kustoske i umjetničke projekte.

Prva je organizirana u Rotterdamu (1996), a potom su priređene u Luksemburgu (1998), Ljubljani (2000), Frankfurtu (2002), San Sebastiánu (2004), Nikoziji (2006 – otkazana), Trentinu – Alto Adigeu (2008), Murciji (2010), Limburgu (2012), Sankt Peterburgu (2014), Zürichu (2016), Palermu (2018), Marseilleu (2020), Prištini (2022), Barceloni (2024).

Nomadski karakter izrastao je iz želje za istraživanjem teritorija Europe u što širem zahvatu, istodobno za uključivanjem manjinskih skupina i kultura i stvaranjem veza s europskim susjedima (u Aziji, sjevernoj Africi) te posebno za uspostavljanjem dijaloga između specifičnih kulturnih umjetničkih situacija i širega međunarodnog područja suvremene umjetnosti, teorije i politike.

Tako je npr. priredba u Ljubljani inzistirala na razgovoru zapadnih umjetnika, umjetničkih kolektiva, urbanista i arhitekata s onima istočne i jugoistočne Europe, okupivši ih oko teme Borderline Syndrome (Granični sindrom), ona u Murciji otvorila je dijalog sa sjevernom Afrikom, a izdanje u Palermu donijelo je interdisciplinarnotumačenje povijesti grada (arhitektura, arheologija, antropologija, arhivska istraživanja, osobne povijesti, mediji) kao izraza sinkretizma kultura širom Sredozemlja.

Citiranje:

Manifesta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/manifesta>.