homotetija (homo- + grč. ϑέτος: postavljen), obostrano jednoznačno preslikavanje prostora (odnosno ravnine ili nekoga drugoga dijela prostora) na sebe, pri kojem je omjer udaljenosti bilo koje točke T geometrijskoga lika ili geometrijskoga tijela od zadanoga središta homotetije O i udaljenosti slike te točke T' od središta jednak konstanti (koeficijentu homotetije): k = OT/OT', (k ≠ 0). Ako je k > 1, slika je veća od izvornoga predmeta i udaljenija od središta homotetije, ako je k = 1, slika je jednaka predmetu i nalazi se na istome mjestu kao i predmet, ako je k < 1, slika je manja od predmeta i bliža središtu homotetije. Pri homotetiji se kutovi višekuta ili poliedra ne mijenjaju, stranice se razmjerno produljuju ili skraćuju, a zakrivljenosti krivulja ostaju iste. Homotetija paralelne pravce preslikava opet u paralelne zbog čega je homotetija sličnost bez rotacije. Homotetičnim objektima odgovarajuće duljine razlikuju se za konstantu k, ploštine za k², a volumeni za k³.
