struka(e): povijest, hrvatska
Zrinski, Juraj IV.
hrvatski protuosmanski borac
Rođen(a): ? Čakovec, 13. IV. 1549.
Umr(la)o: Ugarska, 4. V. 1603.

Zrinski, Juraj IV., hrvatski protuosmanski borac (? Čakovec, 13. IV. 1549Ugarska, 4. V. 1603). Sin Nikole IV. Zrinskoga i Katarine Frankapan. Prva mu je supruga bila Ana d’Arco (umrla 1570), a druga Sofija Stubenberg. Bio je jedan od najbogatijih hrvatskih velikaša, a imanja su mu se protezala od Jadranskoga mora do zapadne Ugarske (današnje Gradišće), u gotovo neprekinutom nizu uz granicu austrijskih nasljednih zemalja. Zahvaljujući trgovačkom prometu koji se odvijao njegovim prostranim posjedima stekao je veliko financijsko bogatstvo. Na području svojih posjeda poticao je i migracije stanovništva. Obnašao je niz visokih državnih dužnosti; 1574–75. te 1582–98. bio je vrhovni kapetan Prekodunavlja (Transdanubia), odnosno Donjougarske krajine (između Drave i Balatona), 1574–75. i 1582–90. vrhovni kapetan Kanjiže (Nagykanizsa), 1593–1603. veliki župan Zaladske županije. Od oca Nikole IV. naslijedio je, osim vojnih dužnostî, naslov kraljeva tavernika te pripadao krugu najutjecajnijih osoba Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva. Sudjelovao je na zasjedanjima Ugarskoga sabora u Požunu (Bratislava) i bio pristaša protestantizma. Okupljao je književnike i poticao tiskanje njihovih djela. God. 1574. na njegov je poticaj u Nedelišću tiskar Rudolf Hofhalter otisnuo Decretum Ivanuša Pergošića, a 1585. na svojem je imanju Monyorókeréku (Eberau) u zapadnoj Ugarskoj primio tiskara Ivana Mandelca, koji je ondje do 1592. tiskao 14 knjiga.

Citiranje:

Zrinski, Juraj IV.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/zrinski-juraj-iv>.