Zapadna obala, angloamerički naziv za područje Bliskog istoka zapadno od rijeke Jordan. Povijesni dio Palestine (Cisjordanija). U ratnom stvaranju Izraela 1948 (Arapsko-izraelski sukob), na Zapadnu se obalu, koju je zauzeo Jordan, sklonilo oko 280 000 palestinskih izbjeglica (od ukupno 725 000). Izraelsko-jordanskim sporazumom 3. IV. 1949. određena je linija primirja (tzv. zelena crta) kojom je bila razgraničena prema Izraelu (u duljini od približno 300 km). Jordan ju je anektirao u travnju 1950. Izrael ju je zauzeo u ratu 1967 (uključujući jordanski, istočni dio Jeruzalema), a 250 000 do 350 000 Palestinaca sa Zapadne obale izbjeglo je u Jordan (ostalo ih je oko 660 000). Palestinska samouprava bila je predviđena egipatsko-izraelskim mirovnim sporazumom 1979 (Camp David), ali nije bila ostvarena zbog pogoršanja palestinsko-izraelskih odnosa. Izrael je prisvajao palestinske posjede (izbjeglicama je uglavnom onemogućio povratak), te je ondje naseljavao Židove; njihov broj rastao je s 1150 (1973) na 3300 (1977) i 42 500 (1985); procjenjuje se da je do 1982. Izrael prisvojio oko 30% Zapadne obale. Jordanska teritorijalna potraživanja prestala su potkraj srpnja 1988. Potkraj 1980-ih Zapadnu obalu zahvatila je palestinska pobuna (intifada). Nakon sporazuma Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) (1993), djelomično je došla pod palestinsku samoupravu (Palestinska nacionalna uprava; zajedno s Gazom); broj židovskih doseljenika povećao se s približno 112 000 (1992) na približno 150 000 (1995). Jačanje političkog radikalizma na objema stranama onemogućilo je planirano širenje palestinske samouprave; nakon nove palestinske pobune (od 2000) izraelska je vojska (2002) napala palestinsko vodstvo u Ramallahu (Rām Allāh). Početkom 2000-ih pod palestinskom je upravom i nadzorom njezinih sigurnosnih snaga bilo oko 20% Zapadne obale (kao teritorijalno fragmentirano područje), gdje je vlast imao PLO predvođen Mahmudom Abbasom (nakon smrti Jasera Arafata, 2004). PLO je zadržao prevlast i nakon izborne pobjede Hamasa (2006) i sukoba s njegovim snagama (2006–07). Dodatna teritorijalna prisvajanja Izrael poduzima izgradnjom betonskih, žičanih i drugih prepreka (od 2002) na rubovima Zapadne obale (prepreke su otežale terorističko djelovanje palestinskih ekstremista; planirane su u duljini od približno 760 km). Procjenjuje se (početkom 2009) da je Izrael prisvojio oko 45% teritorija Zapadne obale (vojno nadzire oko 80%). Broj stanovnika procjenjuje se na približno 2,68 milijuna (2013), od čega je više od 2 milijuna Palestinaca. Židovskih je doseljenika oko 500 000 (procjene 2009–11); oko 300 000 ih živi u približno 120 naselja, od kojih je oko 80% na zemlji oduzetoj palestinskim vlasnicima, a u istočnom Jeruzalemu živi ih oko 200 000. Zapadna obala težišna je geopolitička sastavnica Države Palestine (proglašene 5. I. 2013).
