TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Vučedol

ilustracija
VUČEDOL, snimka lokaliteta iz zraka

Vučedol, arheološko nalazište na desnoj obali Dunava, 5 km istočno od Vukovara; eponim bakrenodobne vučedolske kulture. Višeslojno prapovijesno naselje na prapornoj visoravni, prostiralo se na položajima Vinograd Streim, Kukuruzište Streim i Gradac. Gradac, svojevrsna akropola, bila je odvojena od ostaloga dijela naselja umjetno prokopanim jarkom; s druge strane jarka također se nalazilo istodobno višeslojno naselje Vinograd Karasović. Prve arheološke nalaze skupila je i predala Arheološkomu muzeju u Zagrebu obitelj Streim; J. Brunšmid izveo je 1897. pokusno iskopavanje na položaju Gradac. God. 1938. njemački arheolog R. R. Schmidt sustavno je istražio cio Gradac i ustanovio stratigrafski slijed: starčevačka kultura (neolitik), badenska, vučedolska kultura (bakreno doba), a u gornjim slojevima brončano i starije željezno doba te srednji vijek; naknadnim istraživanjima i pregledom građe uočena je i prisutnost treće eneolitičke kulture, kostolačke. Manja istraživanja provedena su 1966. i 1976. te 1981; god. 1984–90. trajala su sustavna istraživanja cijeloga nalazišta, prekinuta za Domovinskoga rata, ponovno su nastavljena 2000. Utvrđeno je da je na položajima Vinograda i Kukuruzišta Streim bilo podgrađe, u kojem je živjela većina stanovništva, dok je akropola na Gradcu, sa svojim iznimnim građevinama (kuće megaronskoga tipa, građevine s apsidom), bila upravno i vjersko središte naselja. Najveći procvat naselje je doživjelo upravo u doba vučedolske kulture (III. tisućljeće pr. Kr.). Mrtvi su bili pokapani u jamama unutar naselja; ističe se grob bračnoga para otkopan 1938. na Gradcu, te grob muškarca i sedam žena otkopan na Vinogradu Streim 1985. Ostatci u gornjim slojevima pokazuju da se život na Vučedolu nastavio i u rano brončano doba (vinkovačka kultura) i kasno brončano doba (kultura Belegiš II). Podno platoa Vinograd Streim 2013. izgrađen je Muzej vučedolske kulture.

Citiranje:
Vučedol. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 5. 12. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65566>.