TRAŽI DALJE:
STRUKE:

trajekt

ilustracija
TRAJEKT Petar Hektorović

trajekt (njem. Trajekt < lat. traiectus: prijevoz), brod za linijski prijevoz putnika, cestovnih i željezničkih vozila preko mora, rijeka ili jezera. Prema načinu ukrcaja i iskrcaja tereta na kotačima ubraja se među → ro-ro brodove. Ima jednu ili više slobodnih paluba, koje se protežu po cijeloj duljini broda. Manji trajekti prevoze vozila na otvorenoj gornjoj palubi, a veći na zatvorenim palubama i međupalubama u unutrašnjosti trupa. Vozila ulaze u trajekt kroz posebna vrata u krmi, pramcu ili boku; na manjim trajektima takva vrata, kada su otvorena, služe kao prijelazni most. Za pristup pojedinim garažnim palubama mogu biti ugrađene unutarnje rampe, podizne palubice (platforme) i dizala za automobile. Unutrašnjost broda osigurava udobnost i zadovoljavanje potreba putnika, a često omogućuje i njihov odmor za vrijeme plovidbe. Trajekt je najčešće građen kao jednotrupni brod široke krme s dvama vijčanim propelerima i dvama kormilima, a u novije se doba, radi upravljivosti u stiješnjenim lučkim akvatorijima, brodski pogon rješava čahurnim propulzorima (→ propulzija, brodska). Velika širina trajekta, odnosno palube, pogodna je za smještaj i okretanje vozila te za stabilnost broda. Manji trajekti koji prometuju u skučenim lukama i tjesnacima često su simetrični (krma i pramac jednaki su), s vijcima i kormilima na pramcu i na krmi; imaju i dva zapovjednička mosta pa mogu ploviti naprijed-natrag bez okretanja. U novije doba grade se razmjerno veliki, brzi trajekti, koji premašuju brzinu od 30 čv, a pogonjeni su plinskim turbinama ili hidromlaznim propulzorima; takvi su trajekti jednotrupni brodovi ili katamarani. Trajekti za vlakove imaju na donjoj palubi 2 do 4 kolosijeka za vagone, koji se kukama pričvrste za brodsku palubu. Postoje trajekti za prijevoz samo teretnih ili samo putničkih vagona, vagona i cestovnih vozila i sl. U svijetu je oko 130 takvih brodova, a njihov broj u novije doba raste. Plove na Baltiku, Crnome moru, Kaspijskome moru, Sredozemlju i dr.

Trajekti većinom obavljaju dnevnu službu i nemaju putničke kabine za spavanje, a ponajviše plove u zaklonjenim vodama. Većina je trajektnih relacija u svijetu posve kratka (50% linija kraće je od 25 morskih milja), a na hrvatskoj je obali još i kraća (prevladavaju relacije kraće od 10 morskih milja). Najveći broj trajekata prometuje između dvaju terminala, a manji na trokutnim relacijama. Najveći trajekti u Europi prometuju između Francuske i Engleske, Francuske i sjeverne Afrike, Njemačke i skandinavskih zemalja te između Italije i Grčke. U novije se doba potiče razvoj trajektnoga prometa radi rasterećenja kopnenih europskih prometnica, te radi štednje goriva i smanjenja onečišćenja.

Prvi trajekt na hrvatskoj obali Jadrana bio je Bodulka, koji je 1959. preinačen za tu namjenu i počeo prometovati između Crikvenice i Šila na otoku Krku. Danas u Hrvatskoj postoje trajekti za putnike i motorna vozila otvorene garažne palube i brzine oko 12 čv, te oni veći, tipično oko 100 m duljine, brzine 18 čv, zatvorene i natkrivene garažne palube, s putničkim kabinama. Ukupan je promet trajektima 2011. iznosio 9 141 536 prevezenih putnika i 2 796 999 vozila. Najveći broj trajekata u Hrvatskoj u sastavu je flote riječke Jadrolinije.

Citiranje:
trajekt. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 31. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61990>.