STRUKE:

školska medicina

školska medicina, grana medicine kojoj djelatnost ima za cilj zaštitu zdravlja školske djece i mladeži od početka osnovnoga do završetka srednjega ili sveučilišnog obrazovanja. Proučava, otkriva i nastoji ukloniti sve čimbenike koji mogu naškoditi razvoju i zdravlju djece i mladeži tijekom njihova školovanja. Škola ima složen utjecaj na zdravlje učenika, ali i vrlo važnu ulogu u razvijanju svijesti o zdravlju, stvaranju pozitivnih navika i zdrava stila življenja. Pozitivni su primjeri takva utjecaja organiziranje školske prehrane, kojom je moguće ispraviti nedostatke u svakodnevnoj prehrani, ili razvijanje trajne navike tjelovježbe. U školi se bliskim dodirom velikoga broja djece mogu širiti zarazne bolesti, pa se može pojaviti potreba epidemiološke intervencije na pojedinačnoj razini i na razini razreda ili cijele škole. Školska okolina, veličina učionica, mikroklima prostorija, rasvjeta, opskrba vodom i dr. također utječu na zdravlje učenika. Posebno značenje za psihološki razvoj učenika imaju međuljudski odnosi, a škola je društvena sredina koja nakon obitelji ima najveći utjecaj na oblikovanje ličnosti. Školsko razdoblje dio je života s određenim pravima, potrebama i dužnostima, te priprema za budući život odrasle osobe. Zato svaki zdravstveni problem nema značenje samo za trenutačno zdravlje djeteta ili mlade osobe, nego može imati posljedice i za budući život odrasle osobe.

Školska medicina u nas i u svijetu ima dugu tradiciju. Prvi školski liječnici bili su imenovani u Švedskoj 1840., a potkraj XIX. st. u mnogim se europskim zemljama školska medicina razvila kao zasebna znanost. U Hrvatskoj su potkraj XIX. st. liječnici zdravstvene službe (općinski, gradski, županijski) imali obvezu provoditi zdravstveni nadzor nad školskom djecom i higijenskim uvjetima u školama. Prvi školski liječnik u Hrvatskoj bio je imenovan u Zagrebu 1893. Dužnosti su mu bile redoviti pregledi učenika, liječenje siromašnih te nadzor nad učenicima oboljelima od zaraznih bolesti. God. 1908. kao obvezan je predmet u završne razrede srednjih škola bila uvedena tzv. nauka o zdravlju. Sustavna zdravstvena zaštita školske djece i mladeži počela je ranih 1920-ih u okviru općega razvoja javnozdravstvenih djelatnosti, koje je pokrenuo A. Štampar. Do 1930. na području Hrvatske bilo je osnovano 25 školskih poliklinika, a djelovale su kao samostalne ustanove ili u okviru higijenskih zavoda i domova zdravlja. Njihov program rada bio je usmjeren na preventivne mjere: zdravstveno-odgojni rad, sistematske preglede, cijepljenje te osobito skrb o siromašnoj djeci. U okviru školskih poliklinika djelovale su i školske kuhinje i školske kupaonice. God. 1951. osnivaju se jedinice za zdravstvenu zaštitu učenika, a iste je godine za liječnike utemeljena i specijalizacija iz školske medicine. Zdravstvena zaštita učenika 1954. došla je u nadležnost školskih dispanzera; školski liječnici postali su odgovorni za preventivnu i kurativnu zaštitu učenika. Početkom 1998. odlukom Ministarstva zdravstva RH školska medicina postala je isključivo preventivna djelatnost.

Citiranje:
školska medicina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 27. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59660>.