struka(e):

ramondija (po franc. botaničaru Louisu Ramondu de Carbonnièresu; 1755–1827)(Ramonda, Ramondia), reliktni biljni rod s trima rijetkim endemičnim vrstama zeljastih trajnica iz tropsko-suptropske por. ramonda (Gesneriaceae), s isprekidanim arealom u juž. Europi. Njihovi su listovi skupljeni u prizemnoj ružici iz koje se uzdižu do 10 i do 15 cm visoke bezlisne stabljike. Na vrhu nose paštitaste cvatove s malim brojem sulatičnih cvjetova građenih od čaške s 4 do 5 režnjeva, koturasta vjenčića ljubičaste boje, s 4 do 5 tupih režnjeva, 4 do 5 prašnika i jednoga tučka s nadraslom plodnicom. Plod je tobolac s mnogo sjemenaka. Rastu u pukotinama stijena, Natalijina ramonda (Rh. nathaliae) u Srbiji, Makedoniji i sjev. Grčkoj, srpska ramondija (Rh. serbica) u ist. Srbiji, susjednim područjima Bugarske, Grčkoj i Crnoj Gori, a pirenejska ramondija (Rh. myconi, Rh. pyrenaica) u Pirenejskom gorju u sjev. Španjolskoj i susjednoj Francuskoj. Zbog lijepih cvjetova ramondije se uzgajaju kao ukrasne biljke.

Citiranje:

ramondija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/ramondija>.