struka(e):

postkolonijalna kritika, pojam koji se odnosi na raznorodno područje ideologije, politike, ekonomije, povijesti i kulture bivših kolonija, u kojima se nakon vojno-političkog oslobođenja otvaraju pitanja identiteta, nacije, rase, reprezentacije i kolonijalnog subjekta. Ustrajno preživljavanje kolonijalnog osvajača u obliku društvenih, ideoloških i estetičkih tvorba otkrilo je temeljnu podvojenost kolonijalnog subjekta: ne samo što kolonizator govori u ime koloniziranoga nego i potonji nesvjesnim oponašanjem prihvaća svojega kolonijalno-imperijalnoga tlačitelja. Tako je već francuski i karipski teoretičar F. O. Fanon (Crna koža, bijele maske, 1952) smatrao da je imperijalizam pokrenuo proces tijekom kojega je kolonizirani subjekt bio podvrgnut istodobno izvanjskomu, tj. gospodarskomu, političkom i društvenom podčinjavanju, ali i unutrašnjim oblicima ugradnje i infiltracije svijesti o vlastitoj civilizacijskoj, kulturnoj i rasnoj inferiornosti. Kolonijalni se tlačitelj, prema Fanonu, silovito trsio postići kako dobrovoljni pristanak podređenoga na samodiscipliniranje tako i spontano prihvaćanje nametnutih vrijednosti i kolonijalnog poretka. Kada je riječ o potlačenome crncu, takva se asimetrična raspodjela moći pokazivala u njegovu bezizglednom »izbjeljivanju« vlastitog identiteta jer je on pretvarao bjelačko ja u predmet svoje postojane, ali uzaludne žudnje. No u knjizi Orijentalizam (1978), temeljnom djelu postkolonijalne kritike, američki kritičar palestinskoga podrijetla E. W. Said isključio je udio koloniziranog u kolonijalnom odnosu. On jednodimenzionalno određuje Orijent kao znanstvenu i umjetničku predodžbu nastalu u službi kolonijalne moći i tako pretvorenu u sredstvo zapadnjačkoga hegemonijskog ovladavanja Istokom. Tek je u raspravama dvoje američkih teoretičara indijskoga podrijetla, H. J. Bhabhe i G. Spivak, nastalima tijekom 1980-ih u ozračju novih teorijskih strujanja, bila obnovljena Fanonova postavka o podvojenoj naravi kolonijalnog subjekta. Dok Bhabha s jedne strane pozornost usmjerava prema njegovoj temeljnoj mimikrijskoj odrednici, Spivak s druge ustanovljuje njegove rodne i spolne parametre.

Citiranje:

postkolonijalna kritika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/postkolonijalna-kritika>.