polumajmuni (Strepsirhini), podred sisavaca koji obuhvaća 8 primitivnijih por. majmuna (Primates). Ugl. su noćne životinje, prilagođene životu na drveću (udovi su im prilagođeni prihvaćanju). Neki teže tek 70 g (mišji lemur), a neki 10 kg (indri). Oči su im velike i okrenute naprijed, a očne šupljine (orbite) nepotpuno zatvorene. Polutke velikoga mozga ne pokrivaju mali mozak i nemaju brazdâ. Zubalo je slično zubalu kukcoždera (gornji sjekutići odijeljeni su krezubinom). Velike i jake palce mogu primicati svim ostalim prstima; jagodice na prstima široke su i mekane. Obrasli su gustom dlakom; rep je u mnogih vrlo dugačak, ali ne služi prihvaćanju. Hrane se plodovima, lišćem, kukcima i malim sisavcima. Žive u većim skupinama. Najveći dio polumajmuna živi na Madagaskaru i ondje čini polovicu svih sisavaca. Zastupljeni su i u Africi južno od Sahare, u juž. Indiji, na Cejlonu te po otocima između Indije i Australije. Takva raširenost navela je neke zoogeografe na hipotezu o kopnu »Lemuriji«, koje je, navodno, potonulo u Indijski ocean, a u davnoj geol. prošlosti bilo je most kojim su se selili polumajmuni. U polumajmune se ubrajaju porodice: Cheirogaleinae – svi su stanovnici Madagaskara; poznat je najmanji majmun, mišji lemur (Microcebus murinus); Lemuridae – lemuri, također isključivo stanovnici Madagaskara, s velikim brojem poznatih vrsta kao npr. prstenastorepi lemur (Lemur catta), čupavouhi lemur (Varecia variegata); Megaladapidae – također stanovnici Madagaskara, a svi predstavnici pripadaju rodu Lepilemur; Indridae – porodica koja obuhvaća krupne vrste indri i sifaka s Madagaskara. Indri (Indris indris), crna, bijela i siva krzna, ima kratak rep i produžene stražnje noge, a svi prsti, osim palca, povezani su mu kožicom. Naraste do 85 cm. U por. Daubentoniidae pripada samo jedna vrsta s Madagaskara, madagaskarski prstaš (Daubentonia madagascariensis). Zubalo mu je slično onomu u glodavaca. Prsti su mu tanki, jako produženi i imaju pandže, osim na palcu stražnjih nogu. Krzno mu je smeđecrno s bijelim mrljama. Hrani se srčikom bambusa i šećerne trske, ali jede i kukce. Porodica Loridae obuhvaća potoa i više vrsta lorija. Rep i uške su im kratki. Žive u krošnjama drveća, gdje miruju obješeni o grane. Poto (Perodicticus potto) živi u Africi, a spori lori (Nycticebus coucang) u Indoneziji, na Sundskim otocima i Filipinima. Svi su pripadnici por. Galaginidae i nastanjuju trop. dijelove Afrike. Veliki galago (Otolemur crassicaudatus) dug je do 0,5 m, smeđesive boje, repa obrasla gustom dlakom. Avetnjaci iz por. Tarsiidae nastanjuju šume jugoist. Azije. Ističu se golemim očima, a uz primitivna obilježja polumajmuna imaju i neka obilježja pravih majmuna. Opstanak gotovo svih vrsta polumajmuna ugrožava krivolov i uništavanje staništa.
