struka(e):

Perzijski zaljev (također Arapski zaljev), dio Indijskog oceana između Irana, Iraka i poluotoka Arabije. Obuhvaća oko 240 000 km². S Arapskim morem spaja ga prolaz Hormuz. Duboko uvučen u azijsko kopno, zaljev je dug 926 km; širok je 180 do 320 km. Prevladavaju dubine manje od 50 m (najveća 102 m). U priobalnom području nalaze se mnogi mali otoci, koji ukupno obuhvaćaju 550 km²; u južnom dijelu razvijeni su koraljni grebeni. Temperatura vode u kolovozu iznosi 30 do 33 °C, a u veljači 15 do 21 °C. U Perzijski zaljev ulijeva se rijeka Shatt al-Arab (Eufrat i Tigris) s Karunom. Salinitet iznosi do 40‰, a u blizini ušća Shatt al-Araba oko 30‰. U podmorju (šelf) i u primorju nalaze se bogata ležišta nafte; zemlje uz Perzijski zaljev (Saudijska Arabija, Iran, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar) leže na području najvećega naftnoga bazena u svijetu (dokazane rezerve 526,3 milijardi barela ili 46% svjetskih rezervi, 2004). Među mnogim lukama za izvoz nafte osobito se izdvaja Kharg ili Khark (Iran), Ras Tanura (Saudijska Arabija) i Fao ili Al-Faw (Irak). Ribarstvo i uzgoj školjaka bisernica.

Citiranje:

Perzijski zaljev. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/perzijski-zaljev>.