TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Pennsylvania

ilustracija
PENNSYLVANIA, Capitol u Harrisburgu

Pennsylvania [pensilvẹi'niə], savezna država u sjeveroistočnom dijelu SAD‑a; 119 281 km² (1940 km² otpada na jezero Erie), 12 702 379 st. (2010; jaka je zajednica amiša i dr. menonita). Obuhvaća srednji dio gorja Appalachians (do 979 m visine u gorju Alleghenies) i njegova predgorja Piedmont. Riječne doline (Delaware, Susquehanna, Ohio s izvorišnim tokovima Allegheny i Monongahela) duboko su usječene i usporedne s planinskim lancima. U riječnim dolinama razvijeno je ratarstvo (žitarice, duhan); uzgoj gljiva (prva u SAD‑u), voćarstvo (osobito jabuke) i vinogradarstvo. Pod šumama je više od polovice teritorija. U stočarstvu prevladava uzgoj goveda. Na jezeru Erie razvijen je ribolov. Pennsylvania se ubraja u glavne američka proizvođače ugljena, osobito antracita, a ima i bogata ležišta prirodnoga plina dok su ležišta željezne rude i nafte (u Pennsylvaniji je 1859. izbušen prvi naftni izvor u SAD‑u) uglavnom iscrpljena. Nekoć je bila važna metalurgija (u proizvodnji željeza i čelika Pennsylvania je bila prva među saveznim državama), a u drugoj polovici XX. st. značajne su automobilska, strojograđevna, kemijska, elektronička, farmaceutska, tekstilna i prehrambena industrija; izdavaštvo i tiskarstvo. Glavni je grad Harrisburg, a najveći Philadelphia. Luke Philadelphia (ušće rijeke Delaware; promet 34,0 mil. t, 2010) i Pittsburgh (rijeka Ohio, 33,8 mil. t) među najvećima su u zemlji. – Prvi stanovnici današnje Pennsylvanije bila su algonkinska indijanska plemena, koja su se nakon dolaska Europljana tijekom XVII. i XVIII. st. povukla u unutrašnjost zemlje (Delaware, Shawnee, Susquehanna). Prvi europski istraživači na području Pennsylvanije bili su Englez H. Hudson (1609) i Francuz Étienne Brûlé (1615). Godinu dana prije (1614) Nizozemci su istraživali zemlje uz rijeku Delaware. U prvoj polovici XVII. st. na vlasti su se smjenjivali Šveđani (1638. osnovan današnji Wilmington), Nizozemci (1655. ovladali su švedskim posjedima) i Englezi (prvi put 1644., u doba englesko-nizozemskih ratova). Engleski kveker W. Penn 1674. i 1676. otkupio je sva prava na teritorij današnjega New Jerseya, a 1681. dobio je od engleskog kralja Karla II. zemlje zapadno od rijeke Delaware na račun duga Pennovu ocu, u čast kojeg su nazvane Pennsylvanijom. God. 1682. on je sastavio nacrt prvog ustava svoje kolonije i utemeljio njezinu prijestolnicu, koju je nazvao Philadelphia (grčki: bratska ljubav). God. 1683. svi dijelovi kolonije ujedinjeni su u Commonwealth of Pennsylvania. Gospodarskom prosperitetu pridonosili su mirni odnosi s indijanskim plemenima te vjerska i nacionalna tolerancija kolonije. U prvoj polovici XVIII. st. Philadelphia je u gospodarskom i kulturnom pogledu prvi grad britanskih posjeda na tlu Sjeverne Amerike, a drugi po broju stanovnika u cijelome britanskom carstvu. U Pennsylvaniji u dolini rijeke Ohio počeo je protubritanski rat Francuza i Indijanaca (1754–63), koji je završio Pariškim mirom 1763: cijela Nova Francuska, tj. svi francuski posjedi istočno od Mississippija, pripali su Britancima. Da bi vratio indijanske zemlje zapadno od gorja Allegheny, sjevernoindijanski poglavica Pontiac ujedinio je sva indijanska plemena od Velikih jezera do Meksičkoga zaljeva i 1763. osvojio osam od ukupno dvanaest britanskih tvrđava. Indijanski otpor skršen je tek 1766. Zbog svojih granica Pennsylvania se sporila s Marylandom, Virginijom, Connecticutom i New Yorkom. Granicu s Marylandom uredili su 1763–67. istraživači Charles Mason i Jeremiah Dixon (→ masonova i dixonova linija). U Američkom ratu za neovisnost (1775–83) Pennsylvania je bila na čelu oporbe britanskoj politici. U Philadelphiji su zasjedali Prvi (1774) i Drugi kontinentalni kongres (1776); ondje je 1787. Pennsylvania kao druga po redu američkih država prihvatila ustav Unije. Od 1783. do 1799. njezin glavni grad Philadelphia istodobno je služio kao privremena prijestolnica SAD-a. Od 1799. do 1812. glavni grad Pennsylvanije bio je Lancaster, potom Harrisburg. Protiv federalnoga poreza na viski buknula je 1794. u Pittsburghu velika pobuna poznata kao whisky rebellion. Proglašenje neovisnosti donijelo je Pennsylvaniji brzi gospodarski i tehnološki napredak (prva željeznica 1809., prvi parobrod 1825., mreža kanala za natapanje 1826–34. te prva telegrafska linija u Americi 1845). Gospodarskom razvoju pridonijelo je i otkriće nafte (1859). Do 1870. Pittsburgh se razvio u glavno središte američke metalurške industrije. Pennsylvania je bila prva država američke Unije koja je (1780) najavila ukidanje ropstva. Ona je 1861. osudila odcjepljenje robovlasničkih država Juga. Na njezinu se tlu odigrala krvava bitka kraj Gettysburga 1–3. VII. 1863., kojom je Američki građanski rat (1861–65) doživio prekretnicu. U drugoj polovici XIX. st. Pennsylvaniju je zahvatio industrijski napredak.

Citiranje:
Pennsylvania. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 28. 11. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47457>.