struka(e):

melemi (tur. melhem ili merhem < arap. marham < grč. μάλαγμα) (lat. emplastra), ljekoviti pripravci za vanjsku upotrebu, kruti i žilavi na sobnoj temperaturi, a na tjelesnoj temperaturi mekani su i ljepljivi pa dobro prianjaju uz kožu. Pretežno su to olovne soli masnih i srodnih kiselina, kojima su primiješani vosak, masti, ulja, smole, balzami ili ljekovite supstancije. U promet dolaze u obliku štapića i pločica ili su namazani na tkaninu (emplastra linteo extensa). Služe za liječenje (npr. emplastra Cantharidis, vezikans u dermatološkoj dijagnostici za ispitivanje sklonosti prema edemu) ili nadraživanje kože kod neuralgija i mišićnog reumatizma (npr. smolasti melem, emplastra Capsici) te za pričvršćivanje zavoja, odn. za imobilizaciju. Pučka se medicina oduvijek služila melemima. Danas ljekoviti melemi predstavljaju zastarjeli oblik lijeka, a zaštitni melemi za pokrivanje površine kože (guttaplastra) i fiksacijski melemi (collemplastra) s kaučukom kao osnovnom masom često se primjenjuju. Pločasti ili šipkasti melem razmekša se blagim grijanjem i razmaže na platno koje se stavlja na kožu, čir, kurje oko (emplastra Saponato-salicylatum) i sl.

Citiranje:

melemi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/melemi>.