TRAŽI DALJE:
STRUKE:

arminijanizam

arminijanizam, kršćanska protestantska sljedba. U Reformiranoj crkvi u Nizozemskoj nastao je početkom XVII. st. spor o predestinaciji (predodredbi), središnjoj kalvinističkoj dogmi. Profesor teologije Jakobus Arminius (Jacob Hermansz) odbacivao je apsolutnu predestinaciju i naučavao predodredbu na temelju prethodnoga Božjeg znanja. Krist je umro za sve ljude i Božja milost ne djeluje neodoljivo, njoj se čovjek može suprotstaviti. Arminiusovi istomišljenici nazvani su arminijanci, a prema vjeroispovijesti iz 1610. (Remonstranz) zovu se i remonstranti. Protivnici su, po Franzu Gomarusu, prozvani gomaristi. Plemići i bogati građani, simpatizeri arminijanizma, bili su pristaše aristokratsko-federativnoga državnog poretka. Državni namjesnik Moritz Oranski podupirao je gomariste. Arminijanizam je osuđen na sinodi u Dordrechtu (1618/19), na kojoj su sudjelovali protestantski teolozi iz Engleske, Švicarske i Njemačke. Nakon toga uslijedili su progoni arminijanista, među njima i poznatoga znanstvenika Huga Grotiusa iz Amsterdama. Tako je kalvinizam ostao vladajući u Nizozemskoj. Nakon smrti Moritza Oranskog (1625) vratili su se protjerani remonstranti i dobili slobodu vjere (1630); danas čine malu vjersku zajednicu u Nizozemskoj.

Citiranje:
arminijanizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3910>.