TRAŽI DALJE:
STRUKE:

arhivistika

arhivistika (njem. Archivistik), znanost koja se bavi proučavanjem biti arhivskog gradiva, njegovim preuzimanjem, odabirom, svrstavanjem, zaštitom, čuvanjem i stavljanjem na raspolaganje znanstvenicima i istraživačima. Bavi se i teorijom organizacije, strukturom i poviješću arhiva, arhivskim pravom i arhivskom tehnikom. Iako u literaturi nije u potpunosti riješeno pitanje je li arhivistika znanost ili stručna disciplina u okviru pomoćnih povijesnih znanosti, postupno prevladava mišljenje da je riječ o znanosti.

S obzirom na predmet proučavanja, arhivistika se dijeli na arhivsku teoriju, arhivsku praksu, arhivsku tehniku te povijest institucija i arhivsko zakonodavstvo. Arhivska teorija proučava arhivske pojmove, načela i metode rada, povijest arhivistike i njezin odnos prema drugim srodnim znanostima. Arhivska praksa bavi se pitanjima organizacije rada u arhivima i zaštitom arhivskoga gradiva izvan arhiva. Arhivska tehnika istražuje mjere i postupke fizičke zaštite, konzervacije i restauracije arhivskoga gradiva. Povijest institucija istražuje podatke o djelovanju i radu onih ustanova u kojima nastaje arhivsko gradivo, a u području arhivskog zakonodavstva razrađuju se pravne norme zaštite arhivskoga gradiva i vlasništva nad njim.

Zaštita arhivskoga gradiva provodi se u arhivima (pismohranama), koji vode nadzor nad njegovim pohranjivanjem, čuvanjem, održavanjem i odabiranjem. Arhivi se brinu o preuzimanju, čuvanju, održavanju, sređivanju i stručnoj obradbi gradiva te o izrađivanju znanstveno-obavještajnih pomagala o arhivskom gradivu, o njegovu objavljivanju, stavljanju na korištenje i o upoznavanju javnosti o vrijednostima i razlozima čuvanja arhivskoga gradiva.

Početci arhivistike podudaraju se s razvojem pisarnica (kancelarija) u kojima se, sa stvaranjem organa središnje vlasti u XVI. st., nagomilavalo sve više pisanih dokumenata nad kojima je teško bilo voditi nadzor. Tako je iz praktičnih razloga nastala potreba unutarnjeg uređenja dokumentacije, a tim problemom prvi se 1571. pozabavio Jakob V. Rammingen. Nakon njega arhivski su stručnjaci pozornost poklanjali pojedinim pitanjima, najprije su pokušali razraditi sam pojam arhiv, potom su u sređivanju arhivskoga gradiva utvrdili načelo pertinencije (pripadnosti), prema kojem su arhivalije slagane po predmetu, a ne po provenijenciji (podrijetlu). U XVIII. st. arhivski stručnjaci bave se pitanjem unutarnjeg uređenja arhiva. Važan doprinos razvoju arhivistike dao je F. Spiess, koji je pridonio uvođenju načela provenijencije u arhivistiku i teorijskoj postavci da arhiv ne služi samo političkim ciljevima nego i znanstvenim istraživanjima. Zaslugom njemačkih i nizozemskih teoretičara u XIX. st. provedeno je u arhivistici načelo provenijencije, koje je svoje znanstveno obrazloženje dobilo tek potkraj stoljeća. Dok se prije gradivo u arhivima sređivalo po različitim, često formalnim i samovoljnim kriterijima (npr. po kronološkom redu, jeziku, području i mjestu na kome je nastala), od XIX. st. zahtijeva se da arhivsko gradivo u arhivima bude sređeno onako kao što je bilo sređeno u registraturama. To znači da se arhivsko gradivo i njegove pojedine cjeline ne mogu razdvajati, nego da se moraju poštovati organske cjeline nastale u samome radu ustanova, odnosno u procesu nastajanja dokumenata.

U europskim okvirima arhivska se služba značajnije razvija tijekom XIX. i početkom XX. st. osnivanjem triju ustanova École Nationale des Chartes (Pariz, 1821), Institut für österreichische Geschichtsforschung (Beč, 1854) i Institut für Archivwissenschaft und geschichtswissenschaftliche Fortbildung (Berlin, 1930). U Hrvatskoj se tijekom XX. st., a osobito nakon II. svjetskog rata, oblikuje suvremena arhivska služba, osnivaju se nove arhivske ustanove, preuzima se gradivo iz arhiva i stvara teorijska osnova za njegovu obradbu. Osobit doprinos razvoju arhivistike u Hrvatskoj dali su I. Kukuljević Sakcinski, I. Bojničić, E. Laszowski i B. Stulli. (Vidi: I. Beuc. Arhivistika. Zagreb, 1968. – Arhivistika za djelatnike u pismohranama. Zagreb, 1992).

Citiranje:
arhivistika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 4. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3767>.