TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Lille

ilustracija
LILLE, trg Grand’ Place
ilustracija1ilustracija2

Lille [lil], grad na obali kanalizirane rijeke Deule i upravno središte departmana Nord, sjeverna Francuska; 226 821 st. (2009). Leži nedaleko od granice prema Belgiji. Gospodarsko i kulturno središte gusto naseljenoga i jako industrijaliziranoga francuskoga dijela Flandrije. Najveće je francusko središte proizvodnje tekstila (pamuk, lan, juta; konfekcija). Razvijena je metalurgija, metalna, kemijska, elektrotehnička i prehrambena industrija. Ima dva sveučilišta. Gradski muzej jedan je od najbogatijih u Francuskoj. Od arhitektonskih spomenika ističu se dvije crkve (XIV–XVIII. st.) i stara Burza (podignuta 1652). Sačuvan je dio Vaubanovih utvrda (XVII. st.; tvrđava, Porte de Paris u obliku slavoluka, i dr.). – Utvrdu na mjestu današnjega Lillea izgradio je u drugoj polovici IX. st. Balduin I., grof od Flandrije, na strateški važnome mjestu, koje je štitilo parišku zavalu od invazije sa sjevera. God. 1127. spominje se gradsko naselje koje nastaje u podgrađu. Povoljan geografski položaj uvjetovao je znatan trgovački uspon grada već u XII. st. (sajmovi), a povlastice, stečene tijekom srednjega vijeka (Balduin IV., 1066; Ivan, grof od Flandrije, 1235), osigurale su mu gospodarsko vodstvo na razmjerno prostranom području. Gospodarski napredak grada nisu spriječila ni česta osvajanja i razaranja grada (Francuzi, Burgunđani i dr.). Lille je od 1384. bio u vlasti Burgundije, od 1477. u vlasti Habsburgovaca, a od 1667. u vlasti Francuske. U XVIII. st. postao je središte manufakturne proizvodnje tekstila (uzgoj lana i konoplje u okolici). U XIX. st. razvijao se kao moderno središte niza industrijskih gradova (Roubaix, Tourcoing, Haubourdin, Loos, Lomme, La Madeleine i dr.); ta konurbacija (1 000 900 st., 1999) jedna je od najvećih u Francuskoj.

Citiranje:
Lille. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 27. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36536>.