Liber linteus Zagrabiensis

Liber linteus Zagrabiensis [li'ber li'nte·us ~bi·e'nsis] (lat.) (Zagrebačka lanena knjiga), povoji na kojima se nalazi najdulji otkriveni tekst na etrurskome jeziku; jedini sačuvani primjerak knjige na platnu. Povojima je bila ovijena egipatska mumija koju je 1848/49. kupio Mihajlo Barić u Egiptu. Mumija i povoji čuvali su se u Beču do 1862., kada su poklonjeni Narodnomu muzeju u Zagrebu, a danas su izloženi u Arheološkome muzeju u Zagrebu. Isprva se nije znala vrijednost povoja, iako je već kustos Narodnoga muzeja M. Sabljar uočio postojanje pisma na njima. Natpise je prvi objavio britanski orijentalist i putopisac R. F. Burton 1879. smatrajući ih runskima. God. 1891. povoji su bili poslani u Beč na proučavanje istaknutom egiptologu Jakobu Krallu, koji je otkrio da je riječ o etrurskome tekstu ispisanom u stupcima. Dijelovi povoja snimljeni su 1932. infracrvenim zrakama, što je pridonijelo njihovu jasnijemu čitanju. Moderna restauracija i rekonstrukcija lanene knjige provedena je 1985. u Švicarskoj, pri čemu su obavljene i analize tinte. Iako su povoji na osnovi stila i oblika pisma prvotno bili datirani u razdoblje od III. do I. st. pr. Kr., metodom radioaktivnog ugljika uz dendrokronološku korekciju njihova je datacija određena u 390. god. pr. Kr. Liber linteus Zagrabiensis etrurska je liturgijska knjiga koja obuhvaća obredne tekstove i propise iznesene u obliku kalendara, a oblik slova pripada srednjemu do kasnom etrurskom alfabetu.

Citiranje:
Liber linteus Zagrabiensis. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 19. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36352>.