Kružić, Petar, hrvatski protuosmanski ratnik, kapetan senjski i knez kliški (?, oko 1490 – Solin, 12. III. 1537). Oko 1513. obavljao vojnu službu u Klisu, kapetanom kojega je postao prije 1520. Osim vojne vlasti u kliškoj tvrđavi, dobio je i civilnu vlast kneza u podgrađu. God. 1522. bio je postavljen, uz Grgura Orlovčića, za kapetana Senja pa se otada nazivao »kapetan senjski i knez kliški«. Pobijedio je Osmanlije kraj Klisa (1524) i Senja (1525) i doveo pomoć opkoljenomu Jajcu. Pristajući uz Ferdinanda I. nadao se većoj kraljevoj pomoći i redovitijemu plaćanju vojnika. Potvrđen mu je jedino posjed Lupoglav u Istri u ime troškova za održavanje utvrda. Kako nije dobio potrebnu pomoć od kralja, 1529. odrekao se dužnosti senjskoga kapetana i posvetio brizi za obranu i opskrbu Klisa, koji je, kao najjužnija hrvatska utvrda, zbog osmanskog i mletačkog osvajanja ostao odijeljen od ostatka Hrvatske. U istom je razdoblju često boravio u Lupoglavu, a nakon mnogobrojnih molbi dobio je odobrenje da u nedalekom Lovranu drži brodove za opskrbu Klisa. Time je postavio temelje uskočkoj mornarici. God. 1532. zauzeo je i uništio osmansku utvrdu u Solinu koja je priječila opskrbu Klisa morem. Kada su potkraj 1536. Osmanlije opsjeli Klis, doveo je vojnu pomoć koja se iskrcala u solinskoj luci. Ubrzo su se morali povući pred novim osmanskim snagama koje su upale u Solinsko polje. Poginuo je prilikom povlačenja dok se pokušavao ukrcati na brod koji nije mogao zaploviti iz plićine. Osmanlije su ga pritom prepoznali, te uhitili i ubili. Većina njegovih uskoka sklonila se u Senj. Pad Klisa i njegova smrt odjeknuli su u onodobnoj Hrvatskoj kao iznimno tragičan događaj, kojim je za dulje vrijeme bila izgubljena južna Hrvatska. U hrvatskoj historiografiji smatra se jednim od najznamenitijih hrvatskih ratnika u razdoblju protuosmanskih bojeva.
