TRAŽI DALJE:
STRUKE:

krstarica

ilustracija
KRSTARICA, čelična Hirondelle iz 1869.
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

krstarica, veliki ratni brod univerzalne namjene, srednje istisnine, velike brzine i velikog radijusa djelovanja. Krstarica je opremljena jakim raketnim i topničkim naoružanjem i elektronskim uređajima, a razmjerno je slabe oklopne zaštite. Služi za borbu protiv neprijateljskih zrakoplova, raketa, podmornica, površinskih brodova i objekata na obali, za zaštitu udarnih skupina, za obranu i napad na pomorske komunikacije, za potporu desantnim operacijama te za napad na neprijateljsku obalu. Zbog visoke cijene imaju ih samo ratne mornarice pomorskih velesila.

Krstarica se razvila polovicom XIX. st. iz korvete i fregate. Prva krstarica pojavila se za Američkoga građanskog rata. Velika drvena korveta na jedra i paru Wampanoag bila je nazvana cruiser – krstarica. Francuska je 1869. sagradila prvu parnu čeličnu krstaricu s pomoćnim jedrima Hirondelle, a Velika Britanija 1883. prvu zaštićenu krstaricu na paru Esmeraldu za čileansku mornaricu. Nov tip zaštićene krstarice prihvatile su i razvijale ostale mornarice. Do 1945. krstarice su se gradile za potrebe krstaričkoga rata i izviđanja (3000 do 14 000 tona, I., II. i III. klasa). Na temelju iskustva Rusko-japanskoga rata prestale su se graditi velike krstarice i do 1918. razvijale su se samo male krstarice (2000 do 6000 tona, više od 30 čvorova). U I. svjetskom ratu krstarice su bile upotrijebljene u krstaričkom ratu, za izviđanje i za suradnju s glavninom flote. Između dvaju ratova krstarica je bila kvalitativno i kvantitativno ograničena Washingtonskim (1922) i Londonskim ugovorom (1930). Deplasman je bio ograničen do 10 000 tona, a kalibar glavnih topova do 203 mm za teške krstarice i do 155 mm za lake krstarice. Uoči samoga rata izgradila se nova potklasa, protuavionska krstarica. Od 298 krstarica u II. svjetskom ratu, izgubljeno ih je 123, što pokazuje njihovu intenzivnu aktivnost. U II. svjetskom ratu krstarice su, pored tradicionalnih zadaća još štitile udarne grupe nosača aviona i podupirale desantne operacije. Nakon II. svjetskog rata klasične krstarice više se nisu gradile jer je s pojavom aviona na mlazni pogon i raketa krstarica zastarjela. Od 1953. na krstarice su se ugrađivale rakete brod–zrak. Ratna mornarica SAD-a dovršila je 1961. prvu krstaricu naoružanu isključivo raketama, na nuklearni pogon, Long Beach. Od tada su se ubrzano gradile samo raketne krstarice. Na suvremenim krstaricama ugrađuju se krstareće rakete koje mogu nositi nuklearnu glavu. Zbog različita naoružanja i različite istisnine, klasična podjela na teške i lake krstarice sve više nestaje, a ovisno o namjeni, naoružanju i pogonu nazivaju se zapovjedne, raketne, proturaketne, helikopterske, nuklearne i sl. Na suvremenim krstaricama oklop je izgubio nekadašnju vrijednost i služi samo za zaštitu vitalnih dijelova. Daljnji razvoj krstarice teži povećanju deplasmana, ukrcaju većega broja helikoptera i zrakoplova za vertikalno uzlijetanje i slijetanje i uvođenju nove generacije raketnih i elektroničkih sustava.

Citiranje:
krstarica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 10. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34203>.