STRUKE:

kortikosteroidi

kortikosteroidi (lat. cortex, genitiv corticis: kora + steroidi) (adrenokortikalni hormoni), hormoni kore nadbubrežnih žlijezda, steroidne strukture. Dijele se na mineralokortikoide, glukokortikoide i androgene. Mineralokortikoidi (glavni predstavnik aldosteron) nadziru koncentraciju natrijevih i kalijevih iona u tjelesnim tekućinama, volumen tjelesnih tekućina i arterijski tlak. Glukokortikoidi, među kojima je najvažniji kortizol, djeluju na metabolizam hranjivih tvari, a glavni su im učinci povećanje koncentracije glukoze u krvi, poticanje sinteze bjelančevina u jetri i povećanje energijskog iskorištavanja masti. Uz to imaju protuupalni i protualergijski učinak, a posebice su važni za ublažavanje štetnih posljedica fizičkog i psihičkoga stresa. Androgeni (muški spolni hormoni) nastali u kori nadbubrežnih žlijezda nemaju veliko značenje, ali u slučaju pretjerana izlučivanja mogu u žena uzrokovati maskulinizaciju (→ adrenogenitalni sindrom). Pri smanjenu izlučivanju kortikosteroida (npr. zbog atrofije kore nadbubrežnih žlijezda) razvija se Addisonova bolest, a pri njihovu povećanu izlučivanju (npr. zbog tumora ili hiperplazije kore nadbubrežnih žlijezda) nastaje Cushingov sindrom (→ cushing, harvey williams). Uz prirodne kortikosteroide, u terapijske se svrhe rabe i mnogi sintetski spojevi (npr. deksametazon, kojega je aktivnost oko 30 puta veća od aktivnosti kortizola).

Citiranje:
kortikosteroidi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 22. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33266>.