struka(e): |

Klaipėda [klại'pe:da] (ruski Klajpeda, prije njemački Memel [me:'məl]), grad i luka u Kurskome zaljevu, na ušću rijeke Dane, na istočnoj obali Baltičkoga mora, Litva; 147 898 st. (2019; 192 954 st., 2001). Pješčanom Kurskom kosom odijeljen je od otvorenoga Baltičkoga mora. Kulturno je (sveučilište osnovano 1992., pomorska škola; muzeji), prometno i trgovačko središte s razvijenom brodogradnjom, prehrambenom (preradba ribe, proizvodnja piva) i drvnom industrijom te proizvodnjom akumulatora i baterija, a u novije doba i jakom uslužnom djelatnošću. Važna je dubokomorska luka Baltičkoga mora koja se ne zaleđuje; glavna je luka Litve (promet 46,6 milijuna tona, 2018) i velika baltička kontejnerska luka (750 000 kontejnera, 2018). Trajektne veze s Njemačkom (Kiel, Rostock, Travemunde) i Švedskom (Karlshamn, Trelleborg); pristanište za brodove za krstarenje. Moderne se četvrti nižu duž desne obale Dane, nasuprot staromu dijelu grada (XIII–XVIII. st.; ostaci dvorca, kuće kanatne konstrukcije i dr.) na lijevoj obali u kojem se nalaze mnoga kazališta i muzeji. Klaipėda je plovnim kanalom povezana s ušćem Njemena. Međunarodna zračna luka (Palanga). – Manje ribarsko naselje iz prve polovice XIII. st. osvojio je 1252. Livonski viteški red i u njem podignuo utvrdu Memelburg. Uz utvrdu se razvilo podgrađe koje je 1254. dobilo gradske povlastice; utvrđeno 1312. God. 1328. grad je došao u vlast Njemačkoga viteškog reda. Bio je istaknut član Hanzeatske lige. Na njegovu su se području stoljećima vodile borbe između Švedske, Litve, Poljske, Rusije i Pruske. Od 1525. do 1919. u sastavu je Pruske i Njemačkoga Carstva uz kraću vladavinu Šveđana (1629–35) i Rusa (1757–62., 1812). Njemačka se odrekla Memela mirovnim ugovorom u Versaillesu 1919. Tada su grad i okolica došli pod francusku upravu, koja je trajala do 1923., kada su grad zauzeli Litavci i dali mu današnje ime. Vijeće veleposlanika iste je godine priznalo litavsku aneksiju, ali je obvezalo Litvu da gradu osigura autonomiju. Tako je Klaipėda (1924) dobila teritorijalni parlament, litavskoga guvernera i lokalnu vladu. God. 1939. Litva je bila prisiljena vratiti grad Njemačkoj. Postrojbe Crvene armije ušle su u grad 1945. i pridružile ga Litavskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici.

Citiranje:

Klaipėda. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/klaipeda>.