Kistanje

Kistanje, naselje i općinsko središte 30 km jugozapadno od Knina; 1946 st. (2011). Leži na vapnenačkoj zaravni Bukovice (Dalmatinska zagora), na 243 m apsolutne visine, uz cestu Bribir–Knin. Pravoslavne crkve sv. Nikole (oko 1536) i svetih Kirila i Metodija iz 1890. U blizini (4 km) manastir Krka iz 1350. te ruševine rimskoga logora Burnum (selo Ivoševci). – U srednjem vijeku dio posjeda hrvatskoga roda Šubića u Lučkoj županiji. Od 1522. u sastavu je Osmanskoga Carstva, od 1623. spominje se kao pogranično naselje župe Bukovice. Od 1688. do 1797. bilo je dio posjeda Mletačke Republike u Dalmaciji; 1729. pripadalo je vojno-upravnoj cjelini Gornja Serdarija. Kistanje je do 1876. bilo pod jurisdikcijom Skradinske biskupije, a potom Zadarske nadbiskupije. Naselje je teško stradalo u Domovinskom ratu, a stanovništvo je raseljeno. Nakon 1995. u Kistanju je naseljen veći broj hrvatskih obitelji iz Janjeva.

Citiranje:
Kistanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 18. 1. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31653>.