struka(e):

antiinfektivi (anti- + infekcija) (antibakterici, antimikotici), sredstva za liječenje infekcija uzrokovanih prodiranjem patogenih klica u organizam, njihovim razmnožavanjem i izazivanjem općih ili lokalnih bolesti. Kao antimikrobna sredstva prvo su se primjenjivali samo sulfonamidi, koji su postupno ustupali mjesto antibioticima (→ antibiotici) ili djelotvornijim kombinacijama (npr. s trimetoprimom). Osim antibioticima, pojedine se infekcije liječe i drugim lijekovima. Terapija tuberkuloze provodi se i antituberkuloticima: hidrazidima, etambutolom, pirazinamidom i dr. Neke virusne infekcije liječe se nukleozidima (aciklovir, zalcitabin, zidovudin), koji izravno djeluju na viruse. Protiv sustavnih mikoza primjenjuju se i derivati imidazola (mikonazol, ketokonazol) te derivati triazola (flukonazol). Zbog rezistentnih mikroorganizama stalno se traže nova, učinkovitija antimikrobna sredstva s manje štetnih nuspojava. Pored djelotvornijih antibiotika u medicinsku se praksu sve više uvode novi kinolonski antimikrobici iz skupine fluorokinolona (ciprofloksacin, norfloksacilin, ofloksacin). Za uspjeh liječenja antiinfektivima presudni su: izbor lijeka, pravodoban početak terapije, oblik primjene (peroralni ili parenteralni), način i mjesto aplikacije, optimalno doziranje lijeka i trajanje terapije. Hrana usporava apsorpciju antiinfektiva pa je i maksimalna koncentracija lijeka u plazmi niža. Zato peroralne antiinfektive treba uzimati između obroka ili barem sat vremena prije obroka. Parenteralno se primjenjuju kod bolesti mokraćno-spolnoga sustava, radi bržeg djelovanja.

Citiranje:

antiinfektivi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/antiinfektivi>.