struka(e):
Kaligula
rimski car
Rođen(a): Ancij, Lacij, 31. VIII. 12.
Umr(la)o: Rim, 24. I. 41.
ilustracija
KALIGULA, Kopenhagen, Glyptothek

Kaligula (latinski Gaius Iulius Caesar Germanicus Caligula [ga:'i·us ju:'li·us kại'sar germa:'nikus kali'gula]), rimski car (Ancij, Lacij, 31. VIII. 12Rim, 24. I. 41). Sin Germanika i Agripine Starije. Nadimak Kaligula (deminutiv od lat. caliga: vojnička čizma) dobio je još kao dječak kada je u očevu vojnom taboru nosio čizmice poput vojničkih. Godine 37. naslijedio cara Tiberija; popularan pri dolasku na vlast, uskoro je zbog svoje rasipnosti, megalomanije i despotizma postao omražen. Vodio je neprijateljsku politiku prema Senatu (konfiskacija dobara, veleizdajnički procesi); uz to je pretendirao da ga se štuje kao boga, a nakon smrti sestre Druzile zahtijevao da joj se iskazuju božanske počasti. Zbog njegove ekstravagancije (npr. navodna nakana da svojega konja proglasi konzulom) smatralo ga se ludim; ubijen u pretorijanskoj uroti. Naslijedio ga je njegov stric Klaudije. Po uzoru na helenističke vladare dao je izgraditi dva raskošna broda, koji su 1932. izvučeni iz jezera Nemi. Zapamćen kao jedna od najgrotesknijih carskih figura, Kaligula je književno obrađen u djelima Karola Huberta Rostworowskoga, A. Dumasa oca i A. Camusa.

Citiranje:

Kaligula. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kaligula>.