struka(e):

Hrvatski olimpijski odbor, najviša hrvatska športska institucija osnovana s namjerom da, sukladno Olimpijskoj povelji, promiče šport kao univerzalnu civilizacijsku baštinu za bolje međusobno razumijevanje, komunikaciju, uspostavljanje prijateljskih odnosa i izgradnju boljega svijeta i mirnog suživota ljudi. Njegov je cilj i promicanje Republike Hrvatske i vrhunskih športskih dometa njezinih športaša te opći razvoj športa u Hrvatskoj. Inicijativu za osnivanje Odbora dao je tadašnji Hrvatski športski savez. Osnivačku skupštinu činilo je 29 nacionalnih športskih saveza olimpijskih športova, 2 športska udruženja (Hrvatski zbor sportskih novinara i Sekcija za športsku medicinu Hrvatskoga liječničkog zbora) te Fakultet za fizičku kulturu (danas Kineziološki fakultet) u Zagrebu. Njihovi predstavnici postali su članovi Odbora, a među njima su na osnivačkoj sjednici 10. IX. 1991. u Zagrebu, za razdoblje 1991–95., bili izabrani predsjednik A. Vrdoljak (1991–2000), dopredsjednici Z. Hebel i M. Novosel, glavni tajnik Slavko Podgorelec te članovi Vijeća. Odbor je odmah zatražio priznanje od Međunarodnog olimpijskog odbora. Privremeno priznanje, dobiveno 17. siječnja 1992., omogućilo je da hrvatski športaši, prvi put u ime svoje države, nastupe već iste godine na zimskim (Albertville) i ljetnim OI (Barcelona). Konačno priznanje potvrđeno je 24. rujna 1993. na 101. sjednici Međunarodnog olimpijskog odbora u Monacu. Godine 2000. za predsjednika Odbora izabran je Z. Hebel, a 2001. za glavnog tajnika Andrija Mijačika (umro 2002). Od 2002. predsjednik je Zlatko Mateša, a od 2005. glavni tajnik Josip Čop. Opću skupštinu HOO-a čine predstavnici nacionalnih športskih saveza, član Međunarodnog olimpijskog odbora u Hrvatskoj, predstavnici zajednica športskog saveza i udruga županija i grada Zagreba, Kluba hrvatskih olimpijaca i pridruženih udruga i ustanova. Uz Opću skupštinu, od 2000. djeluju i Skupština nacionalnih športskih saveza, Skupština olimpijskih športova i Skupština lokalnih športskih zajednica.

Početci olimpizma u Hrvatskoj vezani su uz F. Bučara, koji se prvi u nas oduševio idejom o obnovi OI i uporno se zauzimao za uključivanje Hrvatske u olimpijski pokret. U Zagrebu je 1909. osnovan Hrvatski športski savez, koji je na Bučarov poticaj 1919. prerastao u Jugoslavenski olimpijski odbor, a Bučar postao njegovim predsjednikom do 1927. Tada je Odbor bio premješten u Beograd, ali je već 1932. bio vraćen u Zagreb. Nakon II. svjetskog rata obnovio se (1948) rad Jugoslavenskog olimpijskog komiteta, pa su hrvatski olimpijci nastupali pod jugoslavenskom zastavom sve do uspostave suverene hrvatske države.

Citiranje:

Hrvatski olimpijski odbor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/hrvatski-olimpijski-odbor>.