TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Hidžaz

Hidžaz ili Hedžaz (arapski Al-Ḥiǧāz [~ ḥi62721a:'z]), brdovito područje u zapadnome dijelu Arapskoga poluotoka, Saudijska Arabija; oko 461 111 km², 12 milijuna stanovnika (2017). Pruža se između obale Crvenoga mora na zapadu i pustinjskog ravnjaka Nedžda na istoku, na sjeveru graniči s Jordanom, a na jugu s gorovitom pokrajinom Asirom. Uska obalna ravnica (Tihama) u primorju Crvenoga mora odijeljena je od unutrašnjosti planinskim masivima (1000 do 2100 m), koji prema istoku prelaze u valovit ravnjak. Temperature su tijekom cijele godine visoke (ljeti više od 40 °C) s neznatnom količinom oborina (100 do 300 mm). Hidžaz je najgušće naseljeno područje Saudijske Arabije u kojem živi oko 35% ukupnoga stanovništva, razmještenoga po dolinama (vadi) i oazama (uzgoj datulja, južnoga voća, žitarica). Nomadsko stočarstvo. Razvijen turizam (vjerski). Najveće središte je Džidda, a najpoznatiji gradovi su Meka i Medina (velika hodočasnička središta). – Povijest Hidžaza usko je vezana uz povijest Meke, vjerskoga središta islama. Od X. do u XX. st. ondje su vladali šerifi iz loze Muhamedova unuka Hasana. Nakon propasti Bagdadskoga kalifata (1258) oni su formalno priznavali suverenitet Egipta, a zatim (od 1517) Osmanlija. Šerif Husejn bin Ali (vladao Hidžazom od 1908) oslobodio se 1916. osmanske vlasti i uzeo naslov kralja Hidžaza (1916–24). Sina Fejsala učinio je 1921. kraljem Iraka, a sina Abdullaha vladarom Transjordanije (1921–46. emir, 1946–51. jordanski kralj). Kad se poslije proglasio i kalifom, izazvao je reakciju vahabita, koji su 1924. pod vodstvom Ibn Sauda, vladara Nedžda, osvojili Meku i protjerali Husejna. Ibn Saud se 1926. proglasio kraljem Hidžaza, dalje proširio posjede koje je 1932. ujedinio u Kraljevstvo Saudijske Arabije.

Citiranje:
Hidžaz. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25446>.