struka(e):

glinenci ili feldšpati (njem. Feldspat), najraširenija i najvažnija skupina silikatnih minerala. Čine oko 60% litosfere, glavni su sastavni minerali gnajsa i većine eruptivnih stijena. Najznačajniji su: kalijski, natrijski i kalcijski glinenac. Kalijski glinenac, KAlSi3O8, dolazi u modifikacijama: monoklinski ortoklas, sanidin, adular i triklinski mikroklin. Smjese natrijskoga i kalcijskoga glinenca, dakle albita (NaAlSi3O8) i triklinskog anortita (CaAl2Si2O8), stvaraju izomorfnu grupu kristala, plagioklase, koji se prema postotku svojih sastojaka dijele u:

albit 0 do 10% CaAl2Si2O8 i 90 do 100% NaAlSi3O8
oligoklas 10 do 30% ’’ 70 do 90% ’’
andezin 30 do 50% ’’ 50 do 70% ’’
labrador 50 do 70% ’’ 30 do 50% ’’
bitovnit 70 do 90% ’’ 10 do 30% ’’
anortit 90 do 100% ’’ 0 do 10% ’’

Rjeđi su barijevi feldšpati monolitinski celzijan, BaAl2Si2O8, ili njegova čvrsta otopina s ortoklasom, tzv. hijalofan. Glinenci nisu postojani pa djelovanjem atmosferilija i vode prelaze u kaolinit i druge sastojke glina. U hidrotermalnim uvjetima kalijski i natrijski glinenci prelaze u tinjce (muskovit i paragonit) ili hidrotinjce, a bazični plagioklasi u sosirit. Glinenci, naročito ortoklas i albit, upotrebljavaju se u keramičkoj industriji. Ako su lijepih boja, mogu služiti i kao poludrago kamenje.

Citiranje:

glinenci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/glinenci>.