struka(e):

fenologija (feno- + -logija), znanost o pojavnim oblicima životinja i biljaka koji su uvjetovani godišnjim dobima. U fenološkim promatranjima bilježi se početak i trajanje pojedinih pojava (tzv. fenofaze). U biljaka se prati: vegetativna faza razvoja, faza cvjetanja, dozrijevanja plodova, jesenje opadanje lišća, zimsko mirovanje; u životinja: početak pojedinih faza u preobrazbi kukaca, vrijeme mriješćenja riba, njihove sezonske migracije, vrijeme parenja, mitarenja, proljetnog i jesenjeg prelijetanja ptica itd. Ovisno o objektu opažanja, razlikuje se fitofenologija (fenologija biljaka) i zoofenologija (fenologija životinja). Iz potonje se posebno izdvaja ornitofenologija (fenologija ptica) i entomofenologija (fenologija kukaca). – Fenologiju je na znanstvene temelje postavio R. A. Réaumur, koji je 1735. znanstveno izložio problem ovisnosti tempa sezonskih promjena organizama o meteorološkim čimbenicima. C. Linné je 1750. prvi organizirao mrežu fenologa promatrača i formulirao njihove zadatke. A. D. Hopkins je 1918., na temelju podataka prikupljenih od guste mreže fenoloških promatrača, formulirao za Sjevernu Ameriku tzv. bioklimatski zakon, utvrdivši da sezonske promjene prirode u proljeće i u početku ljeta kasne prosječno četiri dana za svaki stupanj prema sjeveru i 5 stupnjeva prema istoku te za 120 m uvis. U zapadnoj Europi taj gradijent iznosi tri dana, a za kontinentalni istok Europe nešto manje. Bioklimatske ili fenološke karte s linijama koje spajaju mjesta s istodobnim nastajanjem pojedinih pojava (izofene) pružaju dragocjene informacije poljodjelstvu, šumarstvu, lovstvu i ribarstvu.

Citiranje:

fenologija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/fenologija>.