TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Đurđevac

ilustracija
ĐURĐEVAC
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Đurđevac, grad u Podravini, 25 km jugoistočno od Koprivnice; 6378 st. (2011). Leži na 121 m apsolutne visine, uz željezničku prugu Varaždin–Koprivnica–Osijek. Utvrđeni grad sagrađen je u XIV. st. u obliku nepravilnoga višekutnika, pred kojim je veliko dvorište s ugaonim kulama. Grad je pregrađivan u XVI. st.; očuvao se do danas, a u njemu je smještena galerija. God. 1929. sagrađena je nova župna crkva sv. Jurja (djelo S. Podhorskog), po uzoru na starohrvatske centralne građevine s kupolom. Poljodjelstvo (žitarice, vinova loza i dr.), stočarstvo (svinje, goveda). Prehrambena (suhomesnati proizvodi, stočna hrana), drvna (pokućstvo), tekstilna i kožarska industrija; proizvodnja akustičkih uređaja; staklenici; silosi za žitarice. Turizam (»Picokijada«, lovstvo). – Arheološki nalazi (Kloštar, Virje, Šemovci) svjedoče o naseljenosti širega područja Đurđevca od prapovijesti, a pronađeno je i nešto ostataka iz rimskoga doba. U pisanim se dokumentima Đurđevac prvi put spominje 1270. kao naselje uz crkvu sv. Jurja. God. 1326. sagrađena je tvrđava, oko koje uskoro nastaje podgrađe. Tvrđa je u XVI. st. proširena i pregrađena i kao takva se sačuvala do danas. Pečuški biskup Žigmund Ernušt kupio je 1477. imanje od Jana Vitovca. Padom Virovitice (1552) Đurđevac je postao izložen osmanskim provalama (Ulama-beg), pa je u svezi s tim događajima nastala legenda o »picokima«. Osmanske provale uzrokovale su veliku seobu iz okolnih mjesta (Pitomača, Grabovica, Kloštar itd.). Kada se 1578. formirala Vojna krajina, u Đurđevac je smještena pukovnija (Đuroki). Nakon Bečkoga i Žitvatoroškoga mira 1606., u kraj oko Đurđevca naseljavalo se stanovništvo iz Hrvatskoga zagorja, a nakon mira u Srijemskim Karlovcima (1699) đurđevački graničari naseljavaju se i u dotad opustjela mjesta (Pitomača, Kloštar, Sesvete itd.). God. 1758. Marija Terezija preselila je sjedište đurđevačke pukovnije u Bjelovar. Ukidanjem Vojne krajine 1881. Đurđevac se uklapa u sastav banske Hrvatske.

Citiranje:
Đurđevac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 23. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16926>.