TRAŽI DALJE:
STRUKE:

dvosupnice

ilustracija
DVOSUPNICE, 1. epiderma, 2. primarna kora, 3. floem, 4. kambrijski prsten, 5. srčika, 6. ksilem

dvosupnice (Magnoliatae, Dicotyledoneae), najopsežnija živuća skupina biljaka s oko 230 000 vrsta koje, s jednosupnicama (Liliatae, Monocotyledoneae), pripadaju pododjeljku kritosjemenjača (Magnoliophytina, Angiospermae). Uz rijetke iznimke, dvosupnice imaju dvije supke (cotyledones, po tome ime), koje nastaju postrance na klici (embriju). Glavni korijen, koji se razvija iz klicina korijenka (radicula), u pravilu je dugovječan i razvija bočno korijenje. Sekundarno može rasti u debljinu. Provodne žile na poprečnom prerezu stabljike poredane su u krugu. S pomoću staničja kambija mogu rasti u debljinu. Listovi su vrlo različiti. Većinom imaju peteljku i plojku s mrežastom nervaturom, a mogu biti jednostavni ili sastavljeni. Često imaju palistiće, a rjeđe rukavce. Pazušni pupovi nose dva transverzalna predlistića. Ocvijeće tipičnih cvjetova razlučeno je u čašku i vjenčić od peteročlanih ili (rjeđe) četveročlanih pršljenova (ciklusa). Rjeđi je zavojit (spiralan) raspored listića ocvijeća na produženom cvjetištu, što je značajka primitivnijih skupina, koje pokazuju filogenetske veze s golosjemenjačama.

Citiranje:
dvosupnice. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 18. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16811>.