Društvo za jugoslavensku povjestnicu i starine

Društvo za jugoslavensku povjestnicu i starine (Družtvo za jugoslavensku pověstnicu i starine), kulturno-povijesno društvo iz Zagreba pokrenuto na poticaj I. Kukuljevića Sakcinskoga. Osnivačka skupština održana je 1. X. 1850. Za prvoga predsjednika bio je izabran I. Kukuljević Sakcinski, za tajnika A. T. Brlić, za blagajnika V. Babukić, dok su za članove odbora bili izabrani M. Sabljar, Ferdinand Žerjavić, M. Bogović, P. Preradović i Nikola Vakanović. Društvo je brojilo oko 250 članova i okupljalo većinu hrvatskih intelektualaca te javnih i političkih djelatnika. God. 1854. promijenilo se ime u Družtvo za jugoslavensku povjestnicu i starine. Djelovalo je do 13. VI. 1878., kada je prestalo postojati pretvorivši se u Hrvatsko arheološko društvo, dok je njegovu ulogu u društvu preuzela JAZU. Društvo je izdavalo i svoj časopis pod imenom Arkiv za pověstnicu jugoslavensku. Njegov rad bio je svojim pristupom usmjeren na istraživanje prije svega povijesti hrvatskoga, ali i ostalih slavenskih naroda. Njegovim osnivanjem udaren je temelj sustavnomu i organiziranomu radu na povijesnim znanostima u Hrvatskoj, pa je načinom djelovanja i ustroja bio preteča JAZU.

Citiranje:
Društvo za jugoslavensku povjestnicu i starine. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16335>.