TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Crikvenica

ilustracija
CRIKVENICA

Crikvenica, grad u Vinodolskom primorju na ušću rječice Dubračine u more, 34 km jugoistočno od Rijeke; 6860 st. (2011). Leži uz Jadransku magistralu i cestu prema naselju Grižane-Belgrad u Vinodolu. Morfološki je spojena s Dramljem na sjeveru i Selcem na jugu. Stanovnici su se tradicionalno bavili uzgojem mediteranskih kultura (vinova loza, smokve) i ribarstvom. Zbog povoljne klime (srednja temperatura siječnja 5,4 °C, srpnja 23,6 °C), mediteranske vegetacije, čistoga zraka i mora te velike pješčane plaže grad se od kraja XIX. st. razvija kao središte zdravstvenoga, a nakon II. svjetskog rata i masovnoga kupališnog turizma. Tijekom vremena jačaju i druge uslužne djelatnosti, uglavnom vezane uz turizam (hotelijerstvo, trgovina, ugostiteljstvo, promet) i proizvodno obrtništvo. U Crikvenici je specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapia, akvarij i mjesni muzej s paleontološkom zbirkom i zbirkom razglednica (otvoren 2008). U blizini je HE Vinodol. – Tragovi prapovijesnoga naselja. Mjesto nastaje na području rimskog naselja Ad Turres. Na lokalitetu Stranče – Gorica starohrvatska nekropola. U srednjem vijeku pripada Vinodolu s kojim je od sredine XIII. pod knezovima Krčkima (→ frankapan). Razvija se početkom XV. st. uz utvrđeni pavlinski samostan (kaštel podignut 1412., ukinut 1786; danas hotel) i crkvu sv. Marije koje grade Frankapani. Ime mjesta u uskoj je vezi s crkvom i samostanom. Crikvenica je služila kao luka frankapanskom kaštelu Grižane. Na donjoj Dubračini kraj Crikvenice 1428. otvorene su prve hrvatske pilane. Iz Bribira je 1760. premješten vinodolski kastelanat i smješten u pavlinski samostan u Crikvenici. Nakon požara crkve u vinodolskom Kotoru (1776), u samostan se seli kotorski župnik, a s njim se doseljava i mnogobrojno novo stanovništvo iz vinodolskih naselja. Nakon ukinuća pavlinskoga reda (1786) samostan je u posjedu financijskog erara i općine. Od 1873. Crikvenica je povezana parobrodom. Razvoj naselja potkraj XIX. st. vezan je uz razvoj klimatsko-lječilišnoga turizma: 1888. uređeno je javno kupalište, a 1895. otvoren hotel Therapia. Početkom XX. st. u Crikvenici je osam hotela i odmarališta s funkcijom lječilišta. Za potrebe ruskih emigranata 1924. podignuta je ruska pravoslavna crkva. Crkva sv. Antuna Padovanskog posvećena je 1939. Turističko društvo, jedno od najstarijih u Hrvatskoj, osnovano je 1952.

Citiranje:
Crikvenica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 5. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12730>.