struka(e):

celulozni nitrat, ester celuloze i dušične kiseline (poznat i pod nazivom nitroceluloza), bijela vlaknasta masa, koja, kada se zapali, odmah izgori ne razvijajući dim. Dobiva se djelovanjem smjese dušične i sumporne kiseline na celulozu. Izgledom se ne razlikuje od nenitrirane celuloze, bez mirisa je i bez okusa, u vodi netopljiva. Slabije nitrirana celuloza, kolodijski pamuk, s 10 do 11% dušika, topljiva je u organskim otapalima, osobito u smjesi etera i alkohola. Upotrebljava se za proizvodnju kolodija, praskave želatine (smjese glicerol-trinitrata i celuloznog nitrata), lakova (zapon-lakovi), celuloida, ljepila, filmova i dr. Jače nitrirana celuloza ne otapa se u smjesi etera i alkohola; praskavi pamuk (s približno 13% dušika) sadržava, uz visokonitriranu, i onoliko niže nitrirane celuloze da je smjesa etera i alkohola ili aceton »želatiniraju«, tj. pretvaraju u gust, koloidan, želatini sličan proizvod, koji sporije izgara i služi za proizvodnju bezdimnog baruta.

Citiranje:

celulozni nitrat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/celulozni-nitrat>.