glodavci (Rodentia), najbrojniji red sisavaca; kratka su i zbijena tijela, a prva 2 sjekutića, tzv. glodnjaci, dugi su i dljetasti, bez korijena i trajno rastu; samo su sprijeda prevučeni caklinom, pa se s te strane manje troše i tako se zaoštre kao dlijeto. Drugih sjekutića glodavci nemaju, a ni očnjaka, katkada ni prednjih kutnjaka, pa im je između glodnjaka i kutnjaka veći prostor bez zuba, tzv. krezubina (diastema). Pri glodanju pomiču donju čeljust naprijed-natrag, a ne gore-dolje. Hrane se biljem (korijenjem, grančicama, sjemenkama i sl.), a neki su svežderi. Glodavci su većinom male životinje. Na prednjim nogama obično imaju 4 prsta, na stražnjima 5; svi su prsti s pandžama, a u nekih su spojeni plivaćom kožicom. Rašireni su po cijelome svijetu, od polarnih do trop. područja, i to u posve različitim okolišima: u šumama, stepama, pod zemljom, u pustinjama, planinama, uz vode, u vodi i dr. Dobri su skakači, trkači, penjači, kopači, plivači. Neki grade podzemna gnijezda s cijelom mrežom hodnika (npr. divlji kunić, prerijski pas). Jako su plodni. Jedni zimu prespavaju, drugi spreme veće zalihe zimske hrane, a poneke, poput leminga, nepovoljne prilike natjeraju na veća putovanja (migracije). Mnoge i danas love zbog krzna (npr. dabar, nutrija, ondatra). Pojedine vrste nanose štete u poljoprivredi i šumarstvu, jer uništavaju usjeve i drveće, neki su prenosioci zaraznih bolesti (npr. štakori). Najveća je vrsta južnoamerička kapibara (Hydrochoerus hydrochaeris), teška i do 66 kg. Prirodni su im neprijatelji zvijeri (npr. lasica, kuna, lisica) i ptice grabljivice. S gledišta znanosti o razvoju vrsta, glodavci su zanimljivi zbog nekoliko svojstava: oni su vrlo specijalizirani sisavci (npr. vjeverica ima savršeni uređaj za glodanje) koji su se davno odijelili od primitivnih kukcojeda; kod njih je izvanredno izražena adaptivna radijacija i rasplodna izolacija (→ evolucija). U tom je pogledu poučan primjer divljega kunića, koji je 1418. prvi put naseljen na otoku Porto Santo blizu Madeire; otada se toliko izmijenio da se više ne može križati s ishodišnom divljom vrstom. – Glodavaca ima oko 1800 vrsta. Dijele se u 4 podreda; afrički podzemljaši, dikobrazoliki glodavci, vjevericoliki glodavci i mišoliki glodavci. Značajnije por.: vjeverice (Sciuridae), tekunice (Tamiidae), svisci (Marmotidae), dabrovi (Castoridae), miševi (Muridae), puhovi (Myoxidae), dikobrazi (Hystricidae), morska prasenca (Caviidae), činčile (Chinchillidae).
