struka(e):
ilustracija
RAKETOPLAN, SpaceShipOne

raketoplan (raketa + -plan), letjelica na raketni pogon koja ima uzgonske površine (krila) za let kroz atmosferu. Naziv obuhvaća letjelice koje lete samo u atmosferi (raketni zrakoplovi), te one koje dio leta provedu izvan nje (orbitalni raketoplani). Prva je letjelica na raketni pogon s ljudskom posadom bio raketni zrakoplov Ente (njemački: patka) iz 1928. Njega je, isprva kao jedrilicu, konstruirao njemački začetnik zrakoplovstva Alexander Lippisch (1894–1976). Serijska proizvodnja raketnih zrakoplova započela je tijekom II. svjetskog rata (njemački lovački zrakoplov Messerschmitt Me 163), a nakon rata ugl. su korišteni u eksperimentalne svrhe (prvi američki nadzvučni zrakoplov Bell X-1).

Razvoj orbitalnih raketoplana započeo je početkom 1960-ih. Američkim projektom X-20 Dyna Soar predviđalo se lansiranje letjelice u orbitu raketom, a svemirski bi brod s posadom slijetao iz orbite na aerodrom poput zrakoplova. Sovjetski projekt MiG 105 Lapot iz druge polovice 1960-ih predviđao je lansiranje raketoplana sa zrakoplova pri nadzvučnoj brzini. Iako ni jedan od tih projekata nije do kraja izveden, rezultati istraživanja korišteni su kao podloga razvoja novih tipova raketoplana.

Prvi i dosad jedini orbitalni raketoplani u uporabi pripadaju američkom svemirskom programu Space Shuttle započetom poč. 1970-ih, a prvo lansiranje bilo je 1981. Namjera programa bila je da se višestrukim korištenjem letjelice (do 100 letova), te standardiziranim rješenjima za korisni teret, smanje troškovi pristupa do orbite. Sustav se sastoji od raketoplana s kabinom za posadu i teretnim prostorom, vanjskog spremnika za tekuće gorivo, te dviju raketa potisnica na čvrsto gorivo. Space Shuttle uzlijeće okomito poput rakete, tijekom uzlijetanja odbacuju se spremnik i rakete na čvrsto gorivo, te samo raketoplan ulazi u orbitu; po dovršetku misije slijeće poput zrakoplova na sletnu stazu i priprema se za ponovni let. No suviše široko postavljeni ciljevi doveli su do izuzetne složenosti sustava, a time i do njegove nedovoljne pouzdanosti. To je uzrokovalo gubitak 14 života u dvjema nesrećama, kao i previsoke troškove pojedinoga leta, pa je taj tip letjelica povučen iz uporabe 2011. (→ space shuttle)

Sovjetski raketoplan Buran, provjeren u svojem jedinom orbitalnom letu 1987., koncepcijski je i izgledom nalikovao američkom Space Shuttleu. Taj je program započet sredinom 1970-ih zbog uvjerenja sovjetskih političara u vojni potencijal raketoplana. Za potrebe projekta bila je razvijena golema raketa-nosač Energija, te najveći zrakoplov ikad sagrađen Antonov An-225, koji je trebao prevoziti raketoplan do mjesta uzlijetanja. Zbog nedostatka sredstava te političkih prilika u zemlji bio je prekinut najskuplji sovjetski svemirski program svih vremena. Od niza neizvedenih projekata iz 1980-ih zanimljiv je britanski HOTOL, raketoplan koji je trebao uzlijetati i slijetati poput zrakoplova. U istom je razdoblju za sličan sovjetski program MAKS bio razvijen inovativni pogon. U posljednje vrijeme razvijaju se komercijalni raketoplani turističke namjene predviđeni za suborbitalne letove. Tako je 2003. raketoplan SpaceShipOne dosegnuo visinu 100 km, a u tijeku je razvoj nekoliko raketoplana, za 4 do 6 putnika, koji bi nakon otpuštanja sa zrakoplova nosača trebali uzletjeti preko granica atmosfere, te nakon završetka leta sletjeti na aerodrom.

Citiranje:

raketoplan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/raketoplan>.