struka(e):
ilustracija
MRAVI, specijalizirane jedinke mrava – 1. vojnik; 2. radnik; 3. krilati mužjak; 4. medni lonac; 5. beskrilna ženka; 6. čuvar na vratima
ilustracija
MRAVI, šumski mrav, Formica rufa

mravi (Formicidae), porodica kukaca iz reda opnokrilaca (Hymenoptera). Žive zadružno i grade nastambe, mravinjake, u kojima živi po nekoliko tisuća jedinki. Mravi imaju više oblika (polimorfne životinje). Razlikuju se krilati mužjaci i ženke te beskrilni i bespolni »radnici« i »vojnici«. Mužjaci se razvijaju iz neoplođenih jaja. Radnici su spolno nerazvijene ženke i potječu od nedovoljno ishranjenih ličinki, a sačuvali su samo instinkt njegovanja legla. Radnici koji čuvaju zajednicu razvijeni su u vojnike s velikom glavom i snažnim čeljustima koji u borbu polaze svrstani u čete. U zatku ženki i mrava radnika nalazi se otrovni uređaj; kod jednih je to žalac, a kod drugih mjehurić s otrovnom mravljom kiselinom. Tako se npr. mravi iz potpor. Myrmicinae brane ubodom žalca, a oni iz potpor. Camponotinae žrtvu ugrizu i na ranu puštaju mravlju kiselinu iz mjehurića. Mravi se pare ljeti – za vrijeme tzv. svadbenoga leta, kada krilati mužjaci i ženke u rojevima izlijeću iz mravinjaka. Nakon svadbenoga leta mužjaci brzo uginu, a ženkama, koje su samo jednom u životu oplođene, otpadnu krila, te ih radnici odnesu u mravinjak da nesu jajašca ili one s dijelom radnika osnivaju nove mravinjake. Ženke za vrijeme parenja pohrane sjemene stanice mužjaka u posebnom dijelu svojega spolnog sustava (receptaculum seminis) i one dostaju za oplođivanje jajašaca tijekom njihova života (i do 15 godina). Oplođena ženka, koja se naziva kraljicom, pronalazi pogodno mjesto za novi mravinjak i nese jaja, a kada se izlegu prve ličinke, hrani ih svojom slinom sve dok se ne zakukulje. Iz kukuljica se razviju radnici (neplodne ženke), koji se brinu za gnijezdo, te čiste i hrane kraljicu, koja nese jaja. Mravlje zajednice mogu biti monogine (s jednom kraljicom) i poligine (s više kraljica). Svi mravi iz jednoga mravinjaka tvore tijesno povezanu zajednicu, članovi koje se međusobno raspoznaju po mirisu. Prema mravima iz drugih mravinjaka većina se mravljih vrsta odnosi neprijateljski. Postoje i vrste u kojih kraljica nema nagona njegovanja ličinki, te se ona priključuje kolonijama mravȃ »robova«; tako nastaju mješoviti mravinjaci. Ima i takvih vrsta u kojih kraljica opljačka kukuljice iz drugih mravinjaka, a kada one odrastu, podčini ih kao svoje robove. Od vrste do vrste javljaju se različiti odnosi, od grubih oblika »tiranije« (robovi nose svoje gospodare) do savezništva (gospodari se brinu za hranu svojih robova). Razlike postoje i u odnosima prema nekim drugim vrstama životinja što ih mravi unose u mravinjak (različiti ušenci, sekretima kojih se hrane) ili se same nasele (→ mirmekofilija). Mravi se odlikuju velikom raznolikošću u načinu građenja mravinjaka, u kojima vlada visoka organizacija i čistoća. Šumski mrav (Formica rufa) gradi velike nadzemne mravinjake od iglica po crnogoričnim šumama (u Hrvatskoj su zaštićeni). Veliki mravalj (Camponotus herculeanus) gradi mravinjak u panjevima, a mali drvotočni mrav (Lasius fuliginosus) u drvu. Žućkasti livadni mrav (Lasius flavus) u svojim kupolastim zemljanim gnijezdima drži ušence zbog njihovih slatkih izmetina kojima se hrani. Mrav sjemenar (Messor barbara) skuplja sjemenje u podzemne mravinjake. Krupnoglavi rezač (Atta cephalotes) iz Južne Amerike reže lišće i unosi ga u goleme podzemne mravinjake, gdje na izgriženu lišću uzgaja micelije gljiva i njima se hrani. Modri pletač (Oecophylla smaragdina) iz Afrike i ist. Indije gnijezdo gradi s pomoću svoje ličinke, koju, držeći ju u čeljustima, njiše tamo-amo, a ona pritom ispušta predive niti. Europski crveni amazonac (Polyergus rufescens) otima ličinke i kukuljice mrkoga mrava i tako stječe robove, a sam ne gradi vlastito gnijezdo. U trop. krajevima velike skupine putujućih mrava (Dorylin) pustoše golema područja. U umjerenim područjima mravi ne spremaju hranu za zimu jer prezime ukočeni u dubljim dijelovima mravinjaka. Mravi su rašireni po svim kontinentima, a najbrojniji su u trop. područjima. Porodica obuhvaća 12 potporodica, među kojima su najpoznatije Myrmicidae, Ponerinae, Dorylinae, Ceraphynae, Formacinae, Dolichoderinae, te oko 6000 vrsta.

Citiranje:

mravi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/mravi>.