struka(e): |
ilustracija
MISAL po zakonu Rimskoga dvora, 1483., Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica
ilustracija
MISAL, Hrvojev misal, 1403–04., Istanbul, knjižnica Topkapi saraja
ilustracija
MISAL, Missale Zagrabiense, 1323-26., Zagreb, Metropolitanska knjižnica

misal (srednjovj. lat. missale, prema crkvenolat. missa: misa), katolička liturgijska knjiga u kojoj su sabrane misne molitve, čitanja, pjevanja i rubrike. U ranome srednjem vijeku ti su misni dijelovi bili podijeljeni u različitim liturgijskim knjigama (sakramentarij, lekcionar, antifonar, gradual i dr.), sve do IX. ili X. st., kada se mjesto mnogih knjiga počela upotrebljavati samo knjiga Missale plenum ili plenarium. Misalom su se služili isprva redovnici, a od XIII. st. i ostali kler. Papa Pio V. nakon Tridentskoga koncila (1545–63) objavio je službeno izdanje Rimskoga misala (Missale Romanum, 1570; revidiran 1604. i 1634). Rimski misal upotrebljava se u cijeloj Zapadnoj crkvi, s malim iznimkama (kartuzijanski i dominikanski, te ambrozijanski i mozarapski misal). – Nakon manjih reformi Rimskoga misala (za Pija X., Benedikta XV. i Pija XII.), II. vatikanski koncil svojom konstitucijom O liturgiji 1963. započeo je veliku reformu, u kojoj su sudjelovali stručnjaci iz cijeloga svijeta. U reformiranome misalu odvojena su čitanja, kao u negdašnjim lekcionarima (nedjeljna čitanja u trogodišnjem ciklusu, svagdašnja čitanja u dvogodišnjem ciklusu, blagdanska, svetačka i druga čitanja). Obnovljeni Rimski misal odobrio je 1969. papa Pavao VI. Ubrzo su uslijedili prijevodi na narodne jezike, npr. za hrvatsko jezično područje Rimski misal, Red mise (1969), Misni obrasci (1973). Od hrvatskih starih rukopisnih latinskih misala najstariji su Missale plenarium, pisan beneventanom u XI. st. u Dalmaciji (danas u Zagrebu), misal iz XII. st. pisan karolinom (u Splitu), goticom pisani Missale Zagrabiense biskupa A. Kažotića (između 1323. i 1326) i Missale Canonicorum Traguriensium iz XIV. st. Među našim najljepšim glagoljskim rukopisima pisanima uglatim glagoljskim ustavom sačuvano je i nekoliko misala: Vatikanski misal iz 1315., Misal kneza Novaka iz 1368., Hrvojev misal i Ročki misal s početka XV. st. Prva knjiga tiskana glagoljicom bio je Misal po zakonu Rimskoga dvora (1483); slijedila su izdanja 1494. u Senju, 1528. u Mlecima, 1531. u Rijeci.

Citiranje:

misal. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/misal>.