struka(e):

električna iskra, bljesak koji nastaje pri električnome izboju kroz zrak. Pojavljuje se kod dovoljno velike razlike napona pri proboju električne struje kroz izolator koji razdvaja dvije elektrode. Nastaje kada se ionizacijom neutralnih atoma ili molekula plina, zbog djelovanja jakog električnoga polja, između elektroda stvore ioni, koji služe kao nositelji električne struje. Duljina trajanja električne iskre ovisi o razmaku elektroda, ali i o električnom naponu, obliku elektroda i svojstvima izolatora, a u plinovima i o njihovu tlaku, prisutnosti vodene pare i drugih para te već postojećih iona. Električna se iskra pretvara u električni luk kada kroz probojnu stazu poteče razmjerno jaka struja. I munja je električna iskra, nastala naglim izbijanjem naboja između grmljavinskih oblaka i tla ili između dijelova takva oblaka.

Iskrenje je pojava iskara prilikom električnoga izbijanja što nastaje kada razlika napona između dvaju vodiča postane veća od određene vrijednosti. Iskrenje je najčešće štetno jer oštećuje dodirne plohe (npr. na kolektorima električnih strojeva ili na kontaktima releja) i uzrokuje smetnje u prijamu radioprograma. Ono se zbog toga nastoji spriječiti, npr. pomoćnim polovima u električnim strojevima i različitim gasilima iskara. Iskrenje se, međutim, iskorištava za paljenje gorive smjese u motorima s unutarnjim izgaranjem i za neke druge svrhe. – U strojarstvu se pri obradbi čeličnih dijelova brusilicom pojavljuje iskrenje. Prema obliku, boji i veličini iskara može se približno odrediti sastav čelika.

Citiranje:

električna iskra. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/elektricna-iskra>.