struka(e): | | |
ilustracija
BAZA stupa (slijeva): egipatskog, dorskog, jonskog, korintskog, romaničkog, gotičkog

baza (lat. basis < grč. βάσıς: ono po čemu se hoda, podloga, tlo).

1. Donji dio na kojem što stoji, ono na čem se što zasniva, ono od čega se polazi; temelj, osnova, podloga, uporište.

2. U astronomiji, osnovica trokuta koji se koristi za mjerenje udaljenosti metodom paralakse; dimenzije Zemlje rabe se kao baza za dnevnu paralaksu, dimenzije Zemljine staze oko Sunca za godišnju paralaksu.

3. U elektronici, središnji od triju slojeva bipolarnog tranzistora (emiter–baza–kolektor) i naziv njegova izvoda. U prvim (točkastim) tranzistorima to je bio osnovni (bazni) sloj poluvodičkoga kristala. (→ tranzistor)

4. U geodeziji, baza ili bazis je stranica trokuta trigonometrijske mreže. Budući da su stranice trokutova mreže I. reda (osnovna mreža) duge 20 do 50 km, njihova se duljina nekoć određivala posredno. U tu je svrhu mjerena neka manja duljina (1 do 4 km), od koje se sustavom trokutova (bazisnom mrežom) i mjerenjem njihovih kutova prelazilo na stranicu osnovne mreže (→ triangulacija). Suvremeni elektrooptički daljinomjeri omogućuju dovoljno točno mjerenje udaljenosti i velikih duljina, pa se stranica osnovne mreže može određivati izravno.

5. U graditeljstvu, temelj ili podziđe građevine; kod stupa podnica, podnožje. U starom egipatskoj i mezopotamskom graditeljstvu baza je jednostavna okrugla ploča, slična disku, podmetnuta pod trup stupa. U helenističkom graditeljstvu dorski red nema bazu, stup počiva izravno na podziđu, dok u jonskome redu u V. st. pr. Kr. baza postaje bitni sastavni i dekorativni dio stupa. Glavni su dijelovi baze: dvije kružne ploče, odvojene užljebinom (tzv. atička baza), koje kod toskanske baze imaju dodanu još i plintu (četvrtastu kamenu ploču na podziđu). Kod korintskoga reda, a poslije i u razvoju rimskog graditeljstva, baza je još složenija, pojavljuju se različite inačice zadanih i pridodanih elemenata (npr. astragal, razne profilacije). U srednjem vijeku prevladava pojednostavnjena atička baza, koja se pojavljuje i u bizantskom graditeljstvu. U romanici ona postaje viša, a na uglovima plinte često su isklesani biljni ili životinjski ornamenti. U gotici baza je visoka, složena, a često višekutna. U razdoblju renesanse, baroka te klasicističkih stilova primjenjuju se oblici baza iz antičkog graditeljstva.

6. U kemiji → baze

7. U matematici, pojam s više značenja: (1) baza logaritma → logaritam, (2) baza eksponencijalne funkcije → eksponencijalna funkcija, (3) baza vektorskog prostora → vektorski prostor, (4) baza tijela, u geometriji, osnovna ploha na kojoj počiva tijelo, ovisi o položaju tijela u prostoru (5) baza lika, u geometriji, stranica na kojoj počiva lik (npr. baza trokuta), ovisi o položaju lika u ravnini.

8. U marksističkoj sociologiji i političkoj ekonomiji, materijalna, ekonomska osnovica određenog društva na koju se upire tzv. nadgradnja (pravo, politika, kultura i ideologija).

9. U vojnoj terminologiji, u strategijskom značenju, područje na kopnu i (ili) moru koje se uređuje kao oslonac u izvođenju bojnih djelovanja (operacija). Može biti kopnena, pomorska, zrakoplovna, raketna i logistička baza, a prema značenju, namjeni i jačini snaga strategijska ili taktička. Vojne baze velikih sila obično se dijele na glavne (u kojima su smještene jake snage, infrastruktura je izgrađena u potpunosti, uređeni su i opremljeni položaji za projektile, razvijen zapovjedno-obavijesni sustav, opskrba i tehničko osiguranje), pomoćne i istaknute (u kojima se nalaze zračne luke za baziranje zrakoplovstva, uređaji za navigaciju, radarske, motriteljske i meteorološke postaje), te nacionalne (na vlastitom području) i inozemne (na tuđem području – na temelju međudržavnih ugovora, u pravilu na štetu suvereniteta država na čijem su području; najveći broj takvih baza ima SAD). Prema stupnju stalnosti mogu biti stalne, privremene, a neke su pokretne (na brodovima i sl.). U oslobodilačkim revolucionarnim i partizanskim ratovima i pokretima, bazom se obično naziva područje na koje se oslanjaju vojne postrojbe tih pokreta ne samo u materijalnom već i u svakom drugom pogledu (politički oslonac, novačenje boraca, smještaj ranjenika i dr.).

Citiranje:

baza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/baza>.