struka(e): | |

adresa (franc. adresse).

1. Podatci o mjestu na kojem fizička ili pravna osoba boravi ili radi (ulica i kućni broj, mjesto i poštanski broj, država), naslov; ime primatelja i mjesto uručenja navedeni na pošiljci, npr. na omotnici pisma; u najširem smislu: prebivalište, boravište, odredište. Adresant, osoba koja upućuje pismo, pošiljku, račun, nalog i sl. Adresat, osoba kojoj je upućeno pismo i sl. Adresar, abecedni imenik s adresama osoba, ustanova, poduzeća.

2. U diplomatici, adresa ili inskripcija naznačava ime komu je pismo ili isprava namijenjena kao i njegov cjelokupni naslov. Ona se može izraziti i općenito, npr. : »Svima koji budu vidjeli ovu ispravu«.

3. (engl. address) akt koji sadrži političke zahtjeve načelne ili programatske naravi što ga u svečanom obliku parlament upućuje vladaru. Najčešće je odgovor parlamenta na monarhov govor, kojim on otvara zasjedanje parlamenta, ali i prilikom važnih pitanja u životu zemlje. U adresnim raspravama u parlamentu iznose se načelni stranački stavovi o najvažnijim pitanjima zemlje i stranačke programske smjernice. Pravo Hrvatskog sabora da se adresom neposredno obraća vladaru bilo je jedno od njegovih najvažnijih prava i trajno sredstvo potvrde i obrane hrvatske državnopravne individualnosti. Adresom iz 1861. Sabor je podvrgnuo kritici apsolutizam, uskratio slanje predstavnika u Carevinsko vijeće, naglasio hrvatsku državnopravnu samostalnost i zahtijevao uspostavu pune ustavnosti i teritorijalne cjelokupnosti Hrvatske. U adresnoj raspravi 1861. profilirane su tri osnovne hrvatske političke ideologije XIX. st. (narodnjačka, pravaška i unionistička), a to je ujedno bio i zametak oblikovanja modernih hrvatskih političkih stranaka. U adresi iz 1867. Sabor je odbio poslati predstavnike u Ugarski sabor na krunidbu Franje Josipa I., istaknuo je autohtonost hrvatskoga državnog prava i teritorijalnu cjelovitost Trojedne kraljevine te zatražio jamstva za poštivanje posebnosti njezina državnopravnog položaja.

4. U računalstvu, oznaka ili izraz koji predstavljaju lokaciju u memoriji računala ili uređaja gdje je pohranjen podatak ili naredba. U računalu je svaka memorijska lokacija jednoznačno određena.

Citiranje:

adresa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/adresa>.