struka(e): |
ilustracija
VERDUN, Spomenik pobjede i groblje

Verdun [vεʀd'] (do 1970. Verdun-sur-Meuse, njem. Virten), grad na rijeci Meuse u departmanu Meuse, sjeveroistočna Francuska; 19 624 st. (1999). Katedrala (XI. i XII. st.), gradska vijećnica (XVII. st.), biskupska palača (XVIII. st.). Elektrotehnička, kemijska i tekstilna industrija; tiskare. Turizam. – Na mjestu galskoga naselja Rimljani su podigli utvrđenu naseobinu i nazvali ju Verodunum. Antički Verdun nalazio se u sastavu rimske provincije Belgica Prima, a od IV. st. bio je biskupsko sjedište. God. 502. potpao je pod franačku vlast. U Verdunu su franački vladari, car Lotar I. te kraljevi Ludvig I. (II.) Njemački i Karlo I. Ćelavi, sklopili (11. VIII. 843) ugovor kojim su Franačko Carstvo podijelili na tri dijela: zapadni i srednji (poslije Francuska) i istočni (poslije Njemačka). Verdun je pripao srednjemu, a već 880. istočnom dijelu. Važno trgovačko središte, od XIII. st. uživao je status carskoga grada. Francuzi su ga zauzeli 1552., bio je ustupljen 1648. Westfalskim mirom Francuskoj, koja ga je zbog iznimne strateške važnosti snažno utvrdila. Prusi su ga zauzeli 1792. i ponovno 1870. Povijesnu važnost Verdun je dobio tijekom I. svjetskog rata, kada se kraj njega vodila jedna od najvećih i najkrvavijih bitaka cijeloga rata (»pakao Verduna«) između njemačkih i francuskih snaga. Dana 21. II. 1916. Nijemci su otpočeli kraj Verduna veliku bitku iscrpljivanja kako bi slomili Francusku, za koju su pogrješno mislili da je na granici izdržljivosti. U bitki, koja je s prekidima trajala do 9. IX., bile su angažirane goleme snage, a gubitci su bili teški – oko 337 000 s njemačke te 371 000 s francuske strane. Obranjeni Verdun postao je simbolom otpora Francuske i njezina vojničkoga prestiža.

Citiranje:

Verdun. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/verdun>.