struka(e): |
ilustracija
TOULOUSE, Capitolium, gradska vijećnica

Toulouse [tulu:'z], grad u jugozapadnoj Francuskoj, upravno središte departmana Haute-Garonne i regije Okcitanija; 479 553 st., metropolitansko područje 1 360 514 st. (2017). Leži u Akvitanskoj zavali na obalama Garonne i na početku Canala du Midi. Staro kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1229., reorganizirano 1968), Akademijom znanosti i umjetnosti (od 1807), mnogobrojnim znanstvenim institutima; muzejima (arheologije, povijesti, likovnih umjetnosti, postera i grafike, medicinskih instrumenata i dr.), knjižnicama (Gradska knjižnica osnovana 1722). Gotička katedrala Saint-Étienne iz XIII. st., romanička crkva Saint-Sernin iz XI–XIII. st. u kojoj je pohranjeno 128 relikvija svetaca i apostola (od 1998. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine), dominikanski samostan (poznat kao Jakobinski) s crkvom iz XIII. st. (relikvije sv. Tome Akvinskoga), gradske palače iz XVI. i XVII. st. (Assézat, Bernuy, du Vieux Rasin i dr.). Toulouse je sjedište francuske agencije za svemirska istraživanja (Centre national d’études spatiales – CNES) te središte europske proizvodnje zrakoplova (Airbus), elektronskih uređaja i satelita različite namjene; tematski park (Cité de l’espace, osnovan 1997) posvećen je aeronautici i astronomiji. Prehrambena industrija (mlinovi, konzerviranje voća i povrća), industrija kemijskih proizvoda, tekstila i dr. Prometno je čvorište između Pireneja i Središnjega masiva te sredozemne i atlantske obale. Međunarodna zračna luka. – Utemeljen u antičko doba, kada je bio središte keltskoga plemena Volkâ Tektozaga (Volcae Tectosages). Potkraj I. st. pr. Kr. dolazi pod vlast Rima te kao rimska kolonija Palladia Tolosa postaje u I. st. jedan od najvećih gradova Narbonske Galije. Vizigoti ga osvajaju 418. te postaje prijestolnica njihovoga (Tolozatskoga) kraljevstva što je ostao do franačkog osvajanja 507. U srednjem vijeku važno hodočasničko središte sa svetištem sv. Sernina (Saturnina), mučenika iz III. st. U VIII. st. stanovnici grada uspješno su odbili arapsku vojsku (721) i Toulouse je postao glavnim gradom Akvitanije. Nakon 778. sjedište Toulouške Grofovije te je tijekom XII. st. jedan od najvećih europskih gradova. Zajedno s ostatkom grofovije 1271. dolazi pod izravnu vlast francuske krune. Grad je gospodarski prosperirao potkraj XIII. st. te ponovno osobito u drugoj polovici XV. st., zahvaljujući porastu trgovine bojom za tekstil. U XVIII. i XIX. st. doživio je gospodarski zastoj, a u XX. st., otkako je postao važnim središtem francuske vojne i zrakoplovne industrije, ponovno se razvio.

Citiranje:

Toulouse. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/toulouse>.