struka(e):

Sirius (lat. < grč. Σɛίριος, doslovno: gorući) (Alfa Velikoga psa, α Canis Majoris), najsjajnija zvijezda u zviježđu Velikom psu i najsjajnija zvijezda noćnoga neba, s prividnom magnitudom –1,47. Jedna od zvijezda najbližih Zemlji, udaljena 8,6 svjetlosnih godina a udaljava se radijalnom brzinom od –5,5 km/s. Masa joj je oko 2 puta veća od Sunčeve, promjer 1,711 puta veći, sjaj 25,4 puta veći, a površinska temperatura oko 9940 K. Sirius je dvojna zvijezda. Pratioc je prvi otkriveni bijeli patuljak, kojega je na temelju poremećaja gibanja vidljive zvijezde predvidio Friedrich Wilhelm Bessel (1844), a snimio Alvan Clark (1862). Sirius B je od Siriusa A udaljen od 8,2 do 31,5 astronomskih jedinica, s periodom ophoda od približno 50 godina. Masa mu je oko 1,018 mase Sunca, promjer 0,0084, sjaj 0,056, a površinska temperatura oko 25 200 K. Smatra se da je zvjezdani sustav star približno 240 milijuna godina.

Kalendar u Starom Egiptu (oko 2500 godina prije Krista) temeljio se na pojavi izlaska Siriusa (Sopdeta) neposredno prije izlaska Sunca, što se događalo oko ljetnog suncostaja i bilo najava poplava Nila. (→ sotisov period)

Citiranje:

Sirius. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/56223>.