struka(e): |
ilustracija
ROTTERDAM, područje luke

Rotterdam (nizozemski izgovor [rɔtəɹdα'm]), grad u zapadnoj Nizozemskoj (pokrajina Zuid-Holland) i najveća europska luka; brojem stanovnika, 664 858 st. (2023), drugi je grad u zemlji, iza Amsterdama. Leži na obalama rukava Rajne (Nieuwe Maas, nastavak Leka), koje su povezane tunelima i mostovima, 30-ak km od obale Sjevernoga mora. Rotterdam tvori jezgru gradske aglomeracije (Rijnmond) s 1 273 385 st. (2020). Kroz Rotterdam prolazi najveći dio ukupnoga nizozemskog izvoza i uvoza te najveći dio prometa na Rajni; lučko područje pruža se (Nieuwe Maas, Nieuwe Waterweg) do obale Sjevernoga mora u duljini od 42 km. U ukupnom lučkom robnom prometu (468,7 milijuna tona, s 15,3 milijuna TEU kontejnera; nafta, plin i naftni proizvodi čine 70% prometa, 2021) oko 70% prometa otpada na uvoz. Naftovodi (i produktovodi za derivate) povezuju Rotterdam s Ruhrom. Lučkom funkcijom određena je i industrija, koja se temelji uglavnom na uvoznim sirovinama. Rotterdam s okolicom ubraja se među vodeća zapadnoeuropska središta rafinerijske, petrokemijske i kemijske industrije te bioindustrije (biogoriva i dr.); najviše rafinerija nalazi se u lučko-industrijskim terminalima na južnoj obali Nieuwe Waterwega (kanalizirani rukav Rajne) u Europoortu, Pernisu, Botleku i Rozenburgu. Brodogradnja, tvornice strojeva, prehrambenih proizvoda, brodske opreme, alkoholnih pića, tekstila i dr. U Rotterdamu su sjedišta velikih svjetskih industrijskih (kemijska, farmaceutska, elektrotehnička), logističkih i trgovačkih kompanija, te financijskih ustanova. Rotterdam je pretežno novi grad, moderne arhitekture, s mnogim neboderima (Zalmhaven, 215 m, najviši je u zemlji; izgrađen 2022); stara gradska jezgra nalazi se na sjevernoj obali Nieuwe Maasa. Dijelovi grada koji su srušeni bombardiranjem u II. svjetskom ratu moderno su izgrađeni. U bombardiranju je bila teško oštećena gotička crkva (građena 1449–1525) i rodna kuća Erazma Roterdamskoga. Rotterdam je i snažno kulturno središte sa sveučilištima (najprestižnije je Erasmus Universiteit Rotterdam, osnovano 1973), umjetničkom akademijom (Willem de Kooning Academie) i bogatim galerijama i muzejima (umjetnički Boijmans Van Beuningen, etnografski Wereldmuseum, pomorski); međunarodni filmski festival. Tvornica Van Nellefabriek, izgrađena 1920-ih od čelika i stakla, uvrštena je 2014. kao spomenik industrijske arhitekture na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Međunarodna zračna luka (Rotterdam The Hague Airport). – U IX. st. manje ribarsko naselje; pod sadašnjim imenom prvi se put spominje 1283., a 1340. dobio je gradska prava te se brzo razvio u značajno trgovačko središte koje je potkraj XV. st. opasano obrambenim zidovima. Veliki požar 1563. je gotovo potpuno uništio grad (stradali su gotovo sve srednjovjekovne građevine), a tijekom nizozemskog ustanka, 1572. poharali su ga Španjolci. Unatoč tomu, već je potkraj XVI. st. po veličini bio druga luka Nizozemske, značajna u trgovini Istočnoindijske i Zapadnoindijske kompanije, a od XVII. st. ujedno je jedno od najvećih nizozemskih središta proizvodnje tkanina. Za britansko-francuskih ratova potkraj XVIII. i početkom XIX. st., a posebice za razdoblja francuske vlasti (1795–1815), lučki je promet bio gotovo propao, što je pojačalo nanošenje pijeska u luku. Nakon prokopavanja kanala (Nieuwe Waterweg, 1866–72), kojim je omogućen pristup oceanskim brodovima u rotterdamsku luku, i gradnje novih lučkih bazena u prvoj polovici XX. st. Rotterdam je doživio novi procvat, koji je bio zaustavljen njemačkom agresijom; u njemačkom bombardiranju 14. V. 1940. razoreno je središte grada, dok je luka teško stradala za savezničkih borbenih djelovanja u rujnu 1944. Obnovljen od 1950-ih do 1970-ih, Rotterdam je postao najveća europska luka.

Citiranje:

Rotterdam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/rotterdam>.