struka(e):

promet, premještanje osoba, životinja, stvari, dobara, podataka, informacija i sl. s jednoga mjesta na drugo. Pojam u širem smislu obuhvaća prometnu infrastrukturu (putovi, prometnice), prometala (vozila, brodovi, letjelice), energiju, organizaciju, osoblje i dr., a u užem smislu, djelatnost pružanja prijevoznih usluga, što se češće naziva prijevoz (transport). Neki oblici prometa ne koriste prometala (npr. transport nafte naftovodom), u nekih su put i prometalo integrirani (pomični trak). Danas se promet najčešće odvija prometnim mrežama koje pojednostavnjuju pojedine faze putovanja: utovar, istovar i pretovar tereta, odnosno ukrcaj, iskrcaj i presjedanje putnika. Promet se može odvijati uz pomoć tehnologije (tehnologizirani promet) ili bez nje, a u osnovi se, prema mediju u kojem se odvija, razlikuje kopneni, vodni i zračni promet. Prema tehnološkim i drugim značajkama, dijeli se na grane: cestovni promet, željeznički promet, pomorski promet, promet unutarnjim vodama, zračni promet, javni gradski promet, te poštanski promet (→ pošta) i telekomunikacijski promet (→ telekomunikacije). Prema onomu što se prevozi, razlikuje se putnički, teretni, mješoviti i podatkovni promet. Javni promet pruža prometne usluge svima pod jednakim uvjetima, a može biti linijski (po voznom redu) ili slobodni (prigodni, prema potrebi). Osobni (individualni) promet organiziraju osobe, tvrtke ili pravne osobe po želji i za vlastite potrebe. S obzirom na prostor u kojem se odvija, promet može biti međukontinentalni, kontinentalni, međunarodni i domaći (unutrašnji). Prema prijevoznim udaljenostima, razlikuje se promet na velikim, srednjim ili malim udaljenostima. Međunarodni promet ishodišnu i odredišnu točku ima u različitim državama, ili se tijekom prijevoza odvija u barem dvije države. Međugradski promet odvija se među gradovima, odnosno udaljenijim mjestima, regionalni u regionalnim granicama, prigradski između grada i prigrađa, a gradski u granicama pojedinoga grada ili naselja. Promet koji se odvija unutar tvrtke, ili neke organizacije, trgovine, gradilišta i sl. jest unutarnji (industrijski) promet. S obzirom na neki promatrani prostor, promet može biti ishodišni (ima početnu točku u tom prostoru), odredišni (ima završnu točku u tom prostoru), prolazni ili tranzitni (nema ni početnu ni završnu točku u tom prostoru, ali se odvija njime), te zaobilazni (odvija se u većoj ili manjoj blizini tog prostora). Naziv promet u mirovanju najčešće se odnosi na parkirališne potrebe cestovnih vozila.

Oduvijek je promet bio bitan čimbenik razvoja i funkcioniranja ljudskoga društva, djelujući na naseljenost, proizvodnju, razmjenu i potrošnju; također je igrao važnu ulogu u obrani nekog prostora, ali i uspješnosti ratnih osvajanja. Danas gospodarstvo, kultura i životni standard ovise o prometnoj povezanosti. Napredak u prometnoj tehnologiji ukinuo je prostornu izoliranost, a suvremene telekomunikacije omogućile su globalnu informiranost. Smanjujući prijevozne troškove i omogućujući svekoliko povezivanje, nove prometne tehnologije omogućile su veće udaljenosti mjesta proizvodnje od mjesta potrošnje, odnosno mjesta rada od mjesta stanovanja. Prometne grane i oblici međusobno konkuriraju na prometnom tržištu, a noviji pristupi uzimaju u obzir mogućnosti koordinacije među različitim prometnim sustavima. Sve se više primjenjuju telekomunikacijske i računalno-informacijske tehnologije za vođenje i nadzor kretanja prometala, unapređenje prometne sigurnosti, pomoć pri vožnji, u održavanju prometala, načinima nuđenja usluga i usklađivanju prometne ponude i potražnje, u upravljanju prometom i dr. Na razvoj prometa djeluju mnogobrojni čimbenici, među kojima je vrlo značajna prometna politika. Promet i prijevoz predmet su i posebnoga znanstvenoga područja.

S naglašenim usmjerenjem prema razvoju cestovnoga prometa, Hrvatska se ubraja među suvremene prometno razvijene države, razmjerno guste mreže zračnih i morskih luka, te slabije korištenih unutarnjih plovnih putova i željeznice. Pomorski obalni promet zadovoljava potrebe turizma, otočnoga stanovništva i gospodarstva, a međunarodni pomorski promet sudjeluje u uvozu i izvozu roba, te obavlja dio njihova međunarodnoga tranzitnoga prijevoza. Naftovodi zadovoljavaju domaće potrebe, te obavljaju međunarodni tranzitni prijevoz, a u posljednje se doba sve više razvija mreža plinovoda. Organiziran javni putnički prijevoz imaju veći gradovi. U Hrvatskoj je 2008. u javnom prijevozu putnika cestovni prijevoz sudjelovao s 41,7%, željeznički s 47,7%, pomorski i riječni s 9%, a zračni prijevoz s 1,5%. Iste je godine u prijevozu robe cestovni prijevoz sudjelovao sa 67%, pomorski i obalni s 19%, željeznički s 9%, a cjevovodni s 5%.

Citiranje:

promet. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/promet>.