NEP (akronim od rus. Novaja ekonomičeskaja politika), naziv za ekonomsku politiku SSSR-a, koju je na prijedlog V. I. Lenjina prihvatio X. kongres Ruske komunističke partije (boljševika) u ožujku 1921. nakon završetka građanskog rata i strane vojne intervencije, te u uvjetima duboke ekonomske i političke krize nakon pokušaja provođenja ratnoga komunizma (1918–20). Prijedlog je predviđao napuštanje metoda ratnoga komunizma te normalizaciju i obnovu gospodarstva uz veću decentralizaciju ekonomskih odluka, ukidanje prisilnog oduzimanja poljoprivrednih viškova i uvođenje poreza u naturi, što je omogućilo slobodnu prodaju raspoloživih viškova. U uporabu je nakon monetarne reforme vraćen novac, omogućena je privatna trgovina, dopušteno je osnivanje manjih industrijskih poduzeća te je poticana privatna inicijativa. NEP je napušten 1928. uvođenjem planske centralizirane privrede s prvim petogodišnjim planom industrijalizacije, čime su poništeni i svi njegovi pozitivni efekti.
