struka(e): |
ilustracija
MÉXICO
ilustracija
MÉXICO, glavni trg Zócalo
ilustracija
MÉXICO, katedrala
ilustracija
MÉXICO, plan grada

México (udomaćeno [me'ksiko], španj. izgovor [me'xiko]) (puni naziv Ciudad de México [siuδa'δ δe me'xiko]), glavni grad Meksika; 8 851 080 st., metropolitansko područje 20 116 842 st. (2010). Leži na visini od 2240 m uz obalu jezera Texcoco, u južnome dijelu Meksičke visoravni. Veliko je cestovno, željezničko i zrakoplovno čvorište (međunarodna zračna luka Benito Juárez); luka mu je Veracruz Llave na obali Meksičkoga zaljeva. Gospodarsko je središte u kojem se ostvaruje najveći dio ukupne meksičke industrijske proizvodnje (više od 50%). Prehrambena, kemijska, tekstilna, elektrotehnička, metalna (motorna vozila i dr.), filmska industrija i dr. Poznato je turističko središte. Na mjestu starog aztečkoga hrama nalazi se velika katedrala iz XVI. st.; nekoliko starih crkava. U starome dijelu grada (od 1987. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine) sačuvane su mnoge barokne zgrade iz španjolskoga kolonijalnoga doba. Nacionalni muzej s bogatom zbirkom meksičkih pretkolumbovskih kultura i dr. México ima osam sveučilišta; najstarije je osnovano 1551. Središnji gradski kampus sveučilišta Universidad Nacional Autónoma de México uvršten je 2007. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. – Izgrađen je na mjestu aztečkoga grada Tenochtitlán, utemeljenoga 1325. na otoku usred jezera Texcoco. Zahvaljujući političkom usponu Azteka u XV. i XVI. st., ubrzo se razvio u najveći grad pretkolumbovske Srednje Amerike; u doba dolaska Španjolaca imao je 100 000 stanovnika. Španjolci, predvođeni H. Cortésom, zauzeli su ga 1519. i konačno 1521. Na ruševinama staroga grada Španjolci su izgradili novi, koji je već 1535. postao glavnim gradom španjolske kolonije Nove Španjolske. U XVII. st. započelo je isušivanje jezera oko grada i njegovo nasipavanje, a u XVIII. st. to je područje urbanizirano. Godine 1821. grad su zauzeli meksički revolucionari pod vodstvom A. de Iturbidea. Potom je bio pod okupacijom SAD-a (1847) i Francuske (1863–67). Za revolucije 1914–15. kratkotrajno su ga držali revolucionari. U XX. st. doživio je velik porast stanovništva. Godine 1968. ondje su održane XIX. olimpijske igre.

Citiranje:

México. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/mexico>.