struka(e):
Matija Korvin
hrvatsko-ugarski kralj
Rođen(a): Cluj, Rumunjska, 23. II. 1443.
Umr(la)o: Beč, 6. IV. 1490.
ilustracija
MATIJA KORVIN
ilustracija
MATIJA KORVIN

Matija Korvin, hrvatsko-ugarski kralj 1458–90 (Cluj, Rumunjska, 23. II. 1443Beč, 6. IV. 1490). Sin Jánosa Hunyadija. Nadimak Corvinus dobio po gavranu (lat. corvus), koji je bio sastavni dio njegova grba. Oslanjajući se na srednje i niže plemstvo, svećenstvo i gradove, slomio je samovlašće ugarskih i hrvatskih magnata (Celjskih, Frankapana) te je, nametanjem kraljevskog autoriteta, utemeljio centralističku monarhiju. Za učvršćenje kraljevske vlasti od velike su važnosti bile porezne reforme koje je proveo i time povećao kraljevske prihode četiri do pet puta, što je omogućilo osnivanje stalne najamničke vojske. U prvom razdoblju vlasti Matija je izgradio uspješan obrambeni sustav protiv Osmanlija. Od listopada do prosinca 1463. vodio je pohod protiv Osmanlija u Bosni, a 25. XII. iste godine njegova je vojska zauzela važnu utvrdu Jajce, potom Zvečaj i Tešanj, a u studenome 1464. i Srebrenik. Na osvojenim područjima u sjeveroistočnoj Bosni osnovao je Jajačku i Srebreničku banovinu (1463) i tako uspio za gotovo pola stoljeća zaustaviti osmansko napredovanje preko Save. God. 1468. upustio se u rat protiv češkoga kralja Jurja Podjebradskoga, koji je trajao do 1471. Pošto je slomio otpor hrvatske magnatske obitelji Frankapana, osnovao je Senjsku kapetaniju sa sjedištem u Senju (1469) za obranu od Mlečana i Osmanlija. Time je bio uspostavljen obrambeni sustav koji se protezao od Beograda, preko Jajačke i Srebreničke banovine te Senjske kapetanije, do kraljevskih gradova u južnoj Hrvatskoj (Ostrovica, Knin, Klis). Iz toga je obrambenoga sustava Matija tijekom 1470-ih i početkom 1480-ih vodio vojne pohode protiv Osmanlija u Bosni i Srbiji. Njegov posljednji veći protuosmanski uspjeh bilo je osvojenje utvrde Šabac (1476). U posljednjim godinama vladavine Matija je ratovao protiv rimsko-njemačkog cara Fridrika III. (IV.) i češkoga kralja Vladislava. Znatno je pridonio razvoju humanističke i renesansne kulture u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. Na njegovu dvoru u Beču, koji je osvojio 1485., okupljali su se najznačajniji humanisti onoga doba kao npr. Jan Panonac, I. Vitez od Sredne, S. Bunić, Petar Zamanja i I. S. Polikarp (Barbula). Matijin dvor bio je i okupljalište renesansnih umjetnika, primjerice kipara I. Duknovića, Jakova Statilića i Ivana Grubanića, graditelja Vinka Dubrovčanina, a na dvoru je neko vrijeme djelovao minijaturist F. Petančić. Matija je dao arhitektonski doraditi Budim i Višegrad u renesansnom stilu, a za njegove je vladavine utemeljena i svjetski poznata Bibliotheca Corviniana. Iako je imao priličnih uspjeha u zaustavljanju osmanskog vojnog napredovanja u Hrvatskoj i Ugarskoj, upravo su dinastičke borbe u koje se bio upleo u Srednjoj Europi oslabile njegov položaj prema Osmanskomu Carstvu. Nakon njegove smrti obrambeni sustav protiv Osmanlija počeo je slabjeti, a politički utjecaj velikaških obitelji u Kraljevstvu ponovno je ojačao.

Citiranje:

Matija Korvin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/matija-korvin>.