struka(e): | |

Kaštela, primorski kraj uz Kaštelanski zaljev, podno Opora (647 m) i Kozjaka (780 m). Pruža se u duljini od približno 20 km, između Trogira na zapadu i Solina, odnosno Splita, na istoku. Kaštela su urbanizirano područje s bogatom poljoprivrednom okolicom (vinova loza, voće, povrće, cvijeće), razvijenom industrijom (cement, kemijska industrija) i turizmom. U zapadnome dijelu Kaštela leži splitska zračna luka. Urbanizirani dio čini sedam gotovo stopljenih gradova, koji u administrativno-teritorijalnom pogledu čine grad Kaštela (sjedište u Kaštel Sućurcu). Od zapada prema istoku nižu se Kaštel Štafilić, Kaštel Novi i Kaštel Stari (Donja Kaštela) te Kaštel Lukšić, Kaštel Kambelovac, Kaštel Gomilica i Kaštel Sućurac (Gornja Kaštela). – Na području današnjih Kaštela, u starije željezno doba – od IX. do V. st. pr. Kr. – nastala su prva ilirska naselja (gradine) na području lokaliteta Biranj, Luko i Ostrožine. Od I. st. pr. Kr. pod vlašću su Rimljana, kada se za potrebe rimskih veterana gradi velik broj ljetnikovaca (villae rusticae); iz toga su doba sačuvani ostatci naselja Siculi kraj Resnika. Iz starokršćanskog i starohrvatskoga razdoblja potječe veći broj građevina; ostatci crkvica i građevina starohrvatskih vladara pronađeni su na lokalitetima Bijaći, Putalj, Kozice, Lažane, Ostrog i Sv. Petar od Klobučca. U srednjem vijeku prostor Kaštelanskoga polja kao sastavni dio kraljevskoga posjeda (territorium regale) bio je kraljevskim darovnicama uključen u splitski i trogirski komunalni posjed pa je postao predmetom mnogobrojnih sporova tih dvaju gradova. Od 1420. zajedno s ostalim dijelom dalmatinske obale bio je uključen u teritorij Mletačke Republike. Od kraja XIV. st. plemići iz obližnjih gradova izgradili su šesnaest utvrda-palača za obranu od Osmanlija; oko njih sedam oblikovala su se naselja što su ih činile pravilno raspoređene kuće težaka unutar zidina. Kašteli su imali renesansne arhitektonske odlike, raskošna unutarnja dvorišta i bogate interijere. Do 1797. Kaštela su bila u sastavu Mletačke Republike, 1797–1806. dio austrijskoga dijela Habsburške Monarhije, 1806–13. u sastavu francuskih Ilirskih pokrajina, a od 1815. ponovo su dio Habsburške Monarhije. Kada je uvedena nova upravna podjela 1822., na području Kaštela osnovane su male općine (tzv. sindikati): Lukšić i Kambelovac (zajedno s Kaštel Sućurcem i Kaštel Gomilicom) koji su pripadali splitskomu kotaru i sindikat Novi (s Kaštel Štafilićem i Kaštel Starim). God. 1847. spojili su se sindikati Lukšić i Kambelovac.

Citiranje:

Kaštela. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kastela>.